Ljudi koji češće psuju su iskreniji, pokazalo je istraživanje međunarodne grupe naučnika. Stručnjaci sa sveučilišta u Kembridžu, Mastrihtu, Hong Kongu i Stanfordu proučili su rječnik 276 ljudi u laboratoriju i socijalne interakcije gotovo 74.000 ljudi na Facebooku i uporedili to s indeksom integriteta za svaku američku državu.

Njihova studija, koja će biti objavljena u časopisu “Social Psychological and Personality Science” pokazala je trajnu pozitivnu povezanost između profanosti i iskrenosti – vulgarnost je povezana s manje laganja i prevara na ličnom nivou i s većim integritetom na društvenom nivou.

“Ako filtrirate svoj rječnik kada govorite, vjerovatno ćete filtrirati i sadržaj onoga što govorite. Vjerovatnije je da ćete govoriti ono što drugi žele čuti, a ne ono što mislite”, rekao je jedan od autora, David Stilwell, za “Independent”.

Osoba koja ne filtrira jezik, koja psuje, vjerovatnije će reći ono što misli i biti iskrenija, naveo je on.

Kada su sudionike u laboratoriju pitali zašto psuju, većina je odgovorila da to radi kako bi izrazila negativne emocije i pravoga sebe.

Profesor Stilwell kaže kako su mjerili iskrenost niskog nivoa, odnosno svakodnevnu iskrenost kako bi dobili stvarno i iskreno mišljenje ljudi, a nisu ispitivali onu vrstu laži koja bi nekoga odvela u zatvor.

I neke ranije studije pokazale su da ima “i nešto dobro u psovanju”. Primjera radi, naučnici sa sveučilišta u Minesoti prošle godine su dokazali da inteligentniji ljudi psuju više.

Ljudi koji češće psuju su iskreniji, pokazalo je istraživanje međunarodne grupe naučnika. Stručnjaci sa sveučilišta u Kembridžu, Mastrihtu, Hong Kongu i Stanfordu proučili su rječnik 276 ljudi u laboratoriju i socijalne interakcije gotovo 74.000 ljudi na Facebooku i uporedili to s indeksom integriteta za svaku američku državu.

Njihova studija, koja će biti objavljena u časopisu “Social Psychological and Personality Science” pokazala je trajnu pozitivnu povezanost između profanosti i iskrenosti – vulgarnost je povezana s manje laganja i prevara na ličnom nivou i s većim integritetom na društvenom nivou.

“Ako filtrirate svoj rječnik kada govorite, vjerovatno ćete filtrirati i sadržaj onoga što govorite. Vjerovatnije je da ćete govoriti ono što drugi žele čuti, a ne ono što mislite”, rekao je jedan od autora, David Stilwell, za “Independent”.

Osoba koja ne filtrira jezik, koja psuje, vjerovatnije će reći ono što misli i biti iskrenija, naveo je on.

Kada su sudionike u laboratoriju pitali zašto psuju, većina je odgovorila da to radi kako bi izrazila negativne emocije i pravoga sebe.

Profesor Stilwell kaže kako su mjerili iskrenost niskog nivoa, odnosno svakodnevnu iskrenost kako bi dobili stvarno i iskreno mišljenje ljudi, a nisu ispitivali onu vrstu laži koja bi nekoga odvela u zatvor.

I neke ranije studije pokazale su da ima “i nešto dobro u psovanju”. Primjera radi, naučnici sa sveučilišta u Minesoti prošle godine su dokazali da inteligentniji ljudi psuju više.