Akutne bolesti respiratornih organa najčeššća su oboljenja u svim dobnim skupinama.

One mogu biti u rasponu od obične prehlade i hunjavice do gripe i upale pluća.

Vakcinacija protiv obične hunjavice besmisleno je jer se ne možže vakcinisati protiv stotinjak raznih mogućih virusa koji je uzrokuju. Vakcinacija protiv gripe već se godinama uspješšno obavlja.

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zašštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet.

Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih respiratornih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što trošši energiju. Manje snage ostane stoga za imune odbrambene procese. Dišše li se na usta, sluznica se ohladi i podložžnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne toplote. Zimi hrana sadržži malo svježžeg voća i povrća koji su izvori odbrambenih vitamina A i C. Puššenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakšši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.

Provođenje ličnih zašštitnih mjera najbolji je način sprečavanja oboljevanja. Na prvome je mjestu jačanje imuniteta. Pri tome pomažže tušširanje naizmjenično toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri ciklusa, što je dobro prihvatiti kao naviku od malih nogu. Sličan je učinak ššetnje na svježžem zraku, svaki dan brzim korakom 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i pročisti. Korisno je i zimsko sunčanje. Dobro je ššto manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju troššenje svježžeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadržže potrebne vitamine i minerale. Kihati i kaššljati treba u maramicu ili podlakticu, a ako se slučajno kihne u dlan ruke, tada nije uljudno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.

Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje respiratornog sistema.
Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se prenose zrakom, dakle kapljičnim putem, pri bliskom kontaktu sa zaražženom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izražženim općim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-40 C, jaki bolovi u miššićima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kaššalj, bol iza prsne kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, tokom ili nakon bolesti, pa bolest treba preležžati. Najčešće su komplikacije bakterijske infekcije, posebno upale pluća. Češšće su kod starijih ljudi, kod hroničnih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornoššću organizma. Osnovno je u liječenju mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina i sredstva za snižžavanje temperature i protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budući da je to virusno oboljenje na koje oni ne djeluju. Liječenje antibioticima potrebno je samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon izliječenja treba proći neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva.

Vakcinacija se preporučuje starijim bolesnicima, srčanim, bubrežžnim, plućnim bolesnicima, dijabetičarima i transplantiranim osobama. Ljudi često griješše i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest s poviššenom temperaturom gripa.

Akutne bolesti respiratornih organa najčeššća su oboljenja u svim dobnim skupinama.

One mogu biti u rasponu od obične prehlade i hunjavice do gripe i upale pluća.

Vakcinacija protiv obične hunjavice besmisleno je jer se ne možže vakcinisati protiv stotinjak raznih mogućih virusa koji je uzrokuju. Vakcinacija protiv gripe već se godinama uspješšno obavlja.

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zašštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet.

Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih respiratornih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što trošši energiju. Manje snage ostane stoga za imune odbrambene procese. Dišše li se na usta, sluznica se ohladi i podložžnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne toplote. Zimi hrana sadržži malo svježžeg voća i povrća koji su izvori odbrambenih vitamina A i C. Puššenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakšši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.

Provođenje ličnih zašštitnih mjera najbolji je način sprečavanja oboljevanja. Na prvome je mjestu jačanje imuniteta. Pri tome pomažže tušširanje naizmjenično toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri ciklusa, što je dobro prihvatiti kao naviku od malih nogu. Sličan je učinak ššetnje na svježžem zraku, svaki dan brzim korakom 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i pročisti. Korisno je i zimsko sunčanje. Dobro je ššto manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju troššenje svježžeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadržže potrebne vitamine i minerale. Kihati i kaššljati treba u maramicu ili podlakticu, a ako se slučajno kihne u dlan ruke, tada nije uljudno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.

Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje respiratornog sistema.
Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se prenose zrakom, dakle kapljičnim putem, pri bliskom kontaktu sa zaražženom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izražženim općim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-40 C, jaki bolovi u miššićima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kaššalj, bol iza prsne kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, tokom ili nakon bolesti, pa bolest treba preležžati. Najčešće su komplikacije bakterijske infekcije, posebno upale pluća. Češšće su kod starijih ljudi, kod hroničnih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornoššću organizma. Osnovno je u liječenju mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina i sredstva za snižžavanje temperature i protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budući da je to virusno oboljenje na koje oni ne djeluju. Liječenje antibioticima potrebno je samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon izliječenja treba proći neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva.

Vakcinacija se preporučuje starijim bolesnicima, srčanim, bubrežžnim, plućnim bolesnicima, dijabetičarima i transplantiranim osobama. Ljudi često griješše i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest s poviššenom temperaturom gripa.