U brzom vremenu u kojem živimo, a u kojem nam često nedostaje vremena za pripremanje svježih, kuhanih obroka kod kuće, često posežemo za instant, brzim rješenjima među kojima je i podgrijavanje unaprijed spremljene hrane.

Ipak, nisu sve namirnice podobne za podgrijavanje, bilo zbog bakterija koje se ne uništavaju podgrijavanjem, bilo zbog proteina čije se molekule razbijaju tijekom zagrijavanja.

Evo kojih pet namirnica ne biste smjeli podgrijavati, sudeći prema institucijama Food Standards Agency i European Food Information Council.

PILETINA
Kod piletine i druge peradi, baš kao i jaja, česta je kontaminacija salmonelom, što može predstavljati poseban problem ukoliko jelo od piletine podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, čiji valovi ne prodiru u sve dijelove hrane kao kad je zagrijavate na štednjaku. Iz tog je razloga, posebno kad je piletina u pitanju, potrebno okretati je više puta kako bi se zagrijala sa svih strana i kako bi valovi došli do sredine mesa. Podgrijavanje piletine se ne preporučuje i iz razloga što ona, za razliku od crvenog mesa, ima veću gustoću proteina, čije se molekule tokom podgrijavanja drugačije razbijaju, što može dovesti do želučanih problema.

RIŽA
Najvažnija stvar u vezi pripremljene, kuhane riže je kako se skladišti nakon pripreme. Ukoliko se nakon kuhanja riža drži na sobnoj temperaturi, spore bakterija se množe i mogu proizvesti otrov koji može dovesti do povraćanja i dijareje. Podgrijavanje riže neće eliminirati ove otrove.

KROMPIR
Slično kao s rižom, problem s krompirom nije u samom podgrijavanju, nego u načinu skladištenja nakon pripreme. Ukoliko se krompir drži na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj bakterije clostridium botulinum (koja uzrokuje botulizam), posebno ukoliko je krompir zamotan u foliju, te nema doticaja s kisikom. Podgrijavanje krumpira neće uvijek elimirati ovu bakteriju.

ŠPINAT I DRUGO LISNATO POVRĆE
Špinat i drugo lisnato povrće, ovisno gdje se uzgaja, sadrži dosta nitrata, koji su sami po sebi bezazleni, no mogu biti pretvoreni u nitrite, a potom u nitrozamine za koje se zna da su kancerogeni. Mogu utjecati na sposobnost krvotoka da prenosi kisik do organa, a kod male djece mogu dovesti do stanja poznatog kao ‘sindrom plave bebe’, koji nastaje uslijed respiratornog distresa.

GLJIVE
Gljive sadrže proteine koje enzimi i mikroorganizmi vrlo lako mogu razbiti. Ukoliko se ne skladište dobro, gljive vrlo brzo mogu propasti i dovesti do želučanih problema nakon podgrijavanja. Preporučuje se da u frižideru ne stoje duže od 24 sata, a potrebno ih je podgrijati na temperaturi iznad 70 stepeni Celzijusa.

U brzom vremenu u kojem živimo, a u kojem nam često nedostaje vremena za pripremanje svježih, kuhanih obroka kod kuće, često posežemo za instant, brzim rješenjima među kojima je i podgrijavanje unaprijed spremljene hrane.

Ipak, nisu sve namirnice podobne za podgrijavanje, bilo zbog bakterija koje se ne uništavaju podgrijavanjem, bilo zbog proteina čije se molekule razbijaju tijekom zagrijavanja.

Evo kojih pet namirnica ne biste smjeli podgrijavati, sudeći prema institucijama Food Standards Agency i European Food Information Council.

PILETINA
Kod piletine i druge peradi, baš kao i jaja, česta je kontaminacija salmonelom, što može predstavljati poseban problem ukoliko jelo od piletine podgrijavate u mikrovalnoj pećnici, čiji valovi ne prodiru u sve dijelove hrane kao kad je zagrijavate na štednjaku. Iz tog je razloga, posebno kad je piletina u pitanju, potrebno okretati je više puta kako bi se zagrijala sa svih strana i kako bi valovi došli do sredine mesa. Podgrijavanje piletine se ne preporučuje i iz razloga što ona, za razliku od crvenog mesa, ima veću gustoću proteina, čije se molekule tokom podgrijavanja drugačije razbijaju, što može dovesti do želučanih problema.

RIŽA
Najvažnija stvar u vezi pripremljene, kuhane riže je kako se skladišti nakon pripreme. Ukoliko se nakon kuhanja riža drži na sobnoj temperaturi, spore bakterija se množe i mogu proizvesti otrov koji može dovesti do povraćanja i dijareje. Podgrijavanje riže neće eliminirati ove otrove.

KROMPIR
Slično kao s rižom, problem s krompirom nije u samom podgrijavanju, nego u načinu skladištenja nakon pripreme. Ukoliko se krompir drži na sobnoj temperaturi, a ne u frižideru, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj bakterije clostridium botulinum (koja uzrokuje botulizam), posebno ukoliko je krompir zamotan u foliju, te nema doticaja s kisikom. Podgrijavanje krumpira neće uvijek elimirati ovu bakteriju.

ŠPINAT I DRUGO LISNATO POVRĆE
Špinat i drugo lisnato povrće, ovisno gdje se uzgaja, sadrži dosta nitrata, koji su sami po sebi bezazleni, no mogu biti pretvoreni u nitrite, a potom u nitrozamine za koje se zna da su kancerogeni. Mogu utjecati na sposobnost krvotoka da prenosi kisik do organa, a kod male djece mogu dovesti do stanja poznatog kao ‘sindrom plave bebe’, koji nastaje uslijed respiratornog distresa.

GLJIVE
Gljive sadrže proteine koje enzimi i mikroorganizmi vrlo lako mogu razbiti. Ukoliko se ne skladište dobro, gljive vrlo brzo mogu propasti i dovesti do želučanih problema nakon podgrijavanja. Preporučuje se da u frižideru ne stoje duže od 24 sata, a potrebno ih je podgrijati na temperaturi iznad 70 stepeni Celzijusa.