Nakon što je rukovođenje Agrokorom preuzeo povjerenik hrvatske Vlade Ante Ramljak, isplivali su podaci koji svjedoče da je Ivica Todorić zadužio Agrokor do grla.
Ukupna imovina Agrokora, prema finansijskom izvještaju za 2016. godinu, vrijedi oko 53 milijarde kuna, (oko 7 milijardi eura) dok ukupne prikazane obaveze iznose više od 45 milijardi kuna, (oko 6 milijardi eura) a navodno su stvarne obaveze i znatno veće.

Oko 26 milijardi kuna (ili 3,5 milijardi eura) prikazanih obaveza čine bankarski krediti, zajmovi i obveznice, a posebno zabrinjava iznos od 16,2 milijarde kuna (2,2 milijarde eura) neplaćenih dugova prema dobavljačima, mahom hrvatskim tvrtkama, sa značajnim udjelom mjenica izdanih za isporučenu robu i usluge, na čiju se naplatu čeka i do šest mjeseci.

Stvarne razmjere kreditnog duga Agrokor mogu se sagledati u poređenju s ukupnim dugom države BiH, izvještava Dnevni list.

Na kraju 2016. godine, ukupni dug države BiH, unutrašnji i vanjski, iznosio je oko 5,9 milijardi eura, pri čemu 80 posto tog duga otpada na dugoročne kredite koji će sukcesivno dospijevati na naplatu tokom narednih 30 godina. Agrokor je dakle nominalno zaduženiji od cijele BiH, i pri tome će sav dug Agrokora na naplatu dospjeti tokom narednih pet godina!

“Agrokor nije nelikvidan, kao što to često mnogi misle, pa da će se sada dodavanjem nekoliko stotina miliona eura stvari ponovno pokrenuti. Nažalost, radi se o insolventnosti. Radi se o trajnim poremećajima u odnosima između onoga što možete unovčiti i obaveza koje dospijevaju. Radi se i o visokom nivou neefikasnosti toga poduzeća. To je taj nuklearni reaktor o kojem vanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak govori“, konstatirao je hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotny.

Jedna od ideja je, kaže, promjena branda jer je stari Agrokor opterećen mnogim problemima.

„Zabrinjava me koliko su stvarni dugovi Agrokora, koji će se čistiti najvjerovatnije desetak godina. Ako postoji iluzija da će svi biti namireni u kratkom roku, to jednostavno nije realno“, rekao je Novotny.

Za razumijevanje stava ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, potrebno je pojasniti razliku između nelikvidnosti i insolventnosti.

Nelikvidnost je nedostatak tekućih (likvidnih) sredstava. Nelikvidno je preduzeće koje potražuje više nego što duguje, ali ne uspijeva naplatiti potraživanja, pa nema tekućih sredstava.

Insolventno je preduzeće koje duguje više nego što ima i potražuje, pa ne može dobiti nove kredite, niti izmiriti prispjele obaveze.

Bude li potrebno, Slovenija je poslovanje i radna mjesta u Mercatoru spremna zaštititi i zakonom, izjavio je u utorak popodne slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek.
Počivalšek je tu izjavu novinarima dao prilikom svečanog polaganja temeljnog kamena za novi pogon farmaceutske tvrtke Lek u mjestu Prevalje, ali nije iznio pojedinosti, objavio je mariborski list “Večer”.

Po svoj prilici bi se radilo o posebnom zakonu, lex specialis, po uzoru na Hrvatsku koja je donijela “lex Agrokor”. Taj zakon treba omogućiti restrukturiranje koncerna koji je i vlasnik slovenskog trgovačkog lanca, te zaštititi hrvatski finansijski sektor, dobavljače i zaposlene.

Nakon što je rukovođenje Agrokorom preuzeo povjerenik hrvatske Vlade Ante Ramljak, isplivali su podaci koji svjedoče da je Ivica Todorić zadužio Agrokor do grla.
Ukupna imovina Agrokora, prema finansijskom izvještaju za 2016. godinu, vrijedi oko 53 milijarde kuna, (oko 7 milijardi eura) dok ukupne prikazane obaveze iznose više od 45 milijardi kuna, (oko 6 milijardi eura) a navodno su stvarne obaveze i znatno veće.

Oko 26 milijardi kuna (ili 3,5 milijardi eura) prikazanih obaveza čine bankarski krediti, zajmovi i obveznice, a posebno zabrinjava iznos od 16,2 milijarde kuna (2,2 milijarde eura) neplaćenih dugova prema dobavljačima, mahom hrvatskim tvrtkama, sa značajnim udjelom mjenica izdanih za isporučenu robu i usluge, na čiju se naplatu čeka i do šest mjeseci.

Stvarne razmjere kreditnog duga Agrokor mogu se sagledati u poređenju s ukupnim dugom države BiH, izvještava Dnevni list.

Na kraju 2016. godine, ukupni dug države BiH, unutrašnji i vanjski, iznosio je oko 5,9 milijardi eura, pri čemu 80 posto tog duga otpada na dugoročne kredite koji će sukcesivno dospijevati na naplatu tokom narednih 30 godina. Agrokor je dakle nominalno zaduženiji od cijele BiH, i pri tome će sav dug Agrokora na naplatu dospjeti tokom narednih pet godina!

“Agrokor nije nelikvidan, kao što to često mnogi misle, pa da će se sada dodavanjem nekoliko stotina miliona eura stvari ponovno pokrenuti. Nažalost, radi se o insolventnosti. Radi se o trajnim poremećajima u odnosima između onoga što možete unovčiti i obaveza koje dospijevaju. Radi se i o visokom nivou neefikasnosti toga poduzeća. To je taj nuklearni reaktor o kojem vanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak govori“, konstatirao je hrvatski ekonomski analitičar Damir Novotny.

Jedna od ideja je, kaže, promjena branda jer je stari Agrokor opterećen mnogim problemima.

„Zabrinjava me koliko su stvarni dugovi Agrokora, koji će se čistiti najvjerovatnije desetak godina. Ako postoji iluzija da će svi biti namireni u kratkom roku, to jednostavno nije realno“, rekao je Novotny.

Za razumijevanje stava ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, potrebno je pojasniti razliku između nelikvidnosti i insolventnosti.

Nelikvidnost je nedostatak tekućih (likvidnih) sredstava. Nelikvidno je preduzeće koje potražuje više nego što duguje, ali ne uspijeva naplatiti potraživanja, pa nema tekućih sredstava.

Insolventno je preduzeće koje duguje više nego što ima i potražuje, pa ne može dobiti nove kredite, niti izmiriti prispjele obaveze.

Bude li potrebno, Slovenija je poslovanje i radna mjesta u Mercatoru spremna zaštititi i zakonom, izjavio je u utorak popodne slovenski ministar za gospodarstvo Zdravko Počivalšek.
Počivalšek je tu izjavu novinarima dao prilikom svečanog polaganja temeljnog kamena za novi pogon farmaceutske tvrtke Lek u mjestu Prevalje, ali nije iznio pojedinosti, objavio je mariborski list “Večer”.

Po svoj prilici bi se radilo o posebnom zakonu, lex specialis, po uzoru na Hrvatsku koja je donijela “lex Agrokor”. Taj zakon treba omogućiti restrukturiranje koncerna koji je i vlasnik slovenskog trgovačkog lanca, te zaštititi hrvatski finansijski sektor, dobavljače i zaposlene.