Bosna i Hercegovina svaki dan gubi šansu da bespovratno uzme 200 miliona eura od Evropske unije za poljoprivredu.

Razlog – bh. vlasti nisu usvojile državnu strategiju i uspostavile institucionalnu strukturu za povlačenje sredstava za poljoprivredu iz fondova Unije.

Već deset godina koristimo bespovratna sredstva Evropske unije, a fond koji je osiguran za sedmogodišnji perod od 2013. još je na čekanju. Ako se ova prilika propusti ove godine, naša zemlja će tek 2021. biti uzeta u razmatranje.

BiH je jedina zemlja u regiji koja zbog razmirica političkih lidera gubi ogromna finansijska sredstva koja može inkasirati putem IPA bespovratnih fondova u razvoj poljoprivrede. Prije tri godine izgubila je 9,1 milion eura jer vlasti u BiH nisu usvojile strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja, te formirale institucije za ruralni razvoj. Od 2013. ima mogućnost da uzme 200 miliona eura, što je godišnje 25 do 30 miliona. Uvjeti su isti, ali je politika i dalje kočnica.

“Ako se ova prilika propusti u 2017, BiH će tek 2021. biti uzeta u razmatranje za IPA II sredstva u ovoj oblasti. Pristup IPA II fondovima može, također, pomoći otpočinjanju dugoročnog procesa uspostavljanja struktura i sistema za pristup IPARD fondovima”, upozorava glasnogovornica Delegacije EU-a u BiH Jamila Milović-Halilović.

Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju u Istočnom Sarajevu postoji četiri godine i umjesto da preraste u upravljačko tijelo ili platnu agenciju na državnom nivou, kako je i bilo zamišljeno, bavi se, među ostalim, pravnim aktima.

“Ovakve nerazumne politike u BiH glavni su krivci zbog čega ostajemo bez tih sredstava. Ovdje se moraju donijeti političke odluke na nivou BiH”, naglašava direktor Ureda za harmonizaciju Hamdija Čivić.

Poljoprivrednici željno iščekuju bilo kakav pomak jer su prepušteni entitetima. Poticaji kasne i nisu dovoljni da pokriju udar nakon primjene adaptiranog SSP-a. Sljedeći udarac mogao bi biti Nacrt zakona o akcizama na gorivo, ako bude usvojen u Parlamentu BiH bez plavog dizela. Iako Savez za promjene traži povlastice za poljoprivrednike, predsjedavajući Vijeća ministara BiH jedini izlaz vidi u usvajanju poljoprivredne strategije.

“Očekujemo veći nivo odogovornosti entitetskih ministarstva i saglasnost da regulišemo sve procedure i da konačno počnemo povlačiti IPARD fondove za BiH”, poručio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Državna strategija i upravljačka tijela za poljoprivredu godinama koči Republika Srpska. Za predsjednika tog entiteta uvjeti EU-a znače guranje na mala vrata državnog ministarstva poljoprivrede, što on godinama odlučno odbija. No, to odbijanje BiH košta milione eura. IPARD sredstva za poljoprivredu samo su odskočna daska za korištenje većih fondova EU-a. Hrvatska, npr., kao punopravna članica sad na raspolaganju ima oko milijardu eura.

Bosna i Hercegovina svaki dan gubi šansu da bespovratno uzme 200 miliona eura od Evropske unije za poljoprivredu.

Razlog – bh. vlasti nisu usvojile državnu strategiju i uspostavile institucionalnu strukturu za povlačenje sredstava za poljoprivredu iz fondova Unije.

Već deset godina koristimo bespovratna sredstva Evropske unije, a fond koji je osiguran za sedmogodišnji perod od 2013. još je na čekanju. Ako se ova prilika propusti ove godine, naša zemlja će tek 2021. biti uzeta u razmatranje.

BiH je jedina zemlja u regiji koja zbog razmirica političkih lidera gubi ogromna finansijska sredstva koja može inkasirati putem IPA bespovratnih fondova u razvoj poljoprivrede. Prije tri godine izgubila je 9,1 milion eura jer vlasti u BiH nisu usvojile strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja, te formirale institucije za ruralni razvoj. Od 2013. ima mogućnost da uzme 200 miliona eura, što je godišnje 25 do 30 miliona. Uvjeti su isti, ali je politika i dalje kočnica.

“Ako se ova prilika propusti u 2017, BiH će tek 2021. biti uzeta u razmatranje za IPA II sredstva u ovoj oblasti. Pristup IPA II fondovima može, također, pomoći otpočinjanju dugoročnog procesa uspostavljanja struktura i sistema za pristup IPARD fondovima”, upozorava glasnogovornica Delegacije EU-a u BiH Jamila Milović-Halilović.

Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju u Istočnom Sarajevu postoji četiri godine i umjesto da preraste u upravljačko tijelo ili platnu agenciju na državnom nivou, kako je i bilo zamišljeno, bavi se, među ostalim, pravnim aktima.

“Ovakve nerazumne politike u BiH glavni su krivci zbog čega ostajemo bez tih sredstava. Ovdje se moraju donijeti političke odluke na nivou BiH”, naglašava direktor Ureda za harmonizaciju Hamdija Čivić.

Poljoprivrednici željno iščekuju bilo kakav pomak jer su prepušteni entitetima. Poticaji kasne i nisu dovoljni da pokriju udar nakon primjene adaptiranog SSP-a. Sljedeći udarac mogao bi biti Nacrt zakona o akcizama na gorivo, ako bude usvojen u Parlamentu BiH bez plavog dizela. Iako Savez za promjene traži povlastice za poljoprivrednike, predsjedavajući Vijeća ministara BiH jedini izlaz vidi u usvajanju poljoprivredne strategije.

“Očekujemo veći nivo odogovornosti entitetskih ministarstva i saglasnost da regulišemo sve procedure i da konačno počnemo povlačiti IPARD fondove za BiH”, poručio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Državna strategija i upravljačka tijela za poljoprivredu godinama koči Republika Srpska. Za predsjednika tog entiteta uvjeti EU-a znače guranje na mala vrata državnog ministarstva poljoprivrede, što on godinama odlučno odbija. No, to odbijanje BiH košta milione eura. IPARD sredstva za poljoprivredu samo su odskočna daska za korištenje većih fondova EU-a. Hrvatska, npr., kao punopravna članica sad na raspolaganju ima oko milijardu eura.