Novi kilometri autoputa, te novi kilometri magistralnih i brzih cesta koje bi povezale do sada jako loše uvezane dijelove BiH, u rukama su zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji će se na današnjoj sjednici izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH.

Upravo od usvajanja ovog zakonskog rješenja, koje predviđa rast akciza od 15 feninga po litru goriva, ovisi finansiranje prijeko potrebne cestovne infrastrukture, čije je postojeće stanje jedna od osnovnih prepreka za snažniji ekonomski razvoj BiH. Novac za izgradnju oko 120 kilometara autoputa na Koridoru Vc i nekoliko stotina kilometara saobraćajnica u FBiH, u ukupnom iznosu od oko 1.5 milijardi eura, je već ugovoren kod međunarodnih kreditora, ali može postati operativan tek nakon što Zakon o akcizama dobije podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Izgradnja autoputeva

Prihodi JP Autoceste FBiH su u potpunosti iscrpljeni otplatom postojećih kredita, a novi kreditni aranžmani bi se, ukoliko ne dođe do rasta akciza, mogli realizirati tek 2025. godine, što bi značilo potpuni zastoj u radovima na izgradnji autoputa u tom periodu. S druge strane, rast akciza bi po automatizmu rezultirao operativnošću već ugovorenih finansijskih sredstava EBRD-a i EIB-a, koja su namijenjena za izgradnju dionica Buna – Počitelj (32 miliona eura), Buna – Kvanj (100 miliona eura), Mostar jug – Buna (60 miliona eura), Vraca – Pečuj (60 miliona eura), Ponirak – Vraca (91 milion eura), Vranduk – Ponirak (50 miliona eura), Nemila – Vranduk (36 miliona eura), Poprikuše – Nemila (170 miliona eura) i Tarčin – Ivan (100 miliona eura). Od povećanja akciza ovise i ugovori o finansiranju po takozvanom ex-im modelu, prema kojem izvođač radova pronalazi kreditora, a radi se o izgradnji tunela Prenj, te dionice Mostar sjever – Mostar jug, ukupne vrijednosti oko 550 miliona eura.

Različiti interesi, uglavnom politikantske prirode, su rezultirali time da zastupnici na prošloj sjednici nisu prihvatili izjašnjavanje o ovom zakonskom rješenju po hitnoj proceduri. Jednima je sporna bila procedura usvajanja zakona, a drugima njegov sadržaj. Ovi drugi, uprkos jedinstvenom stavu o prijekoj potrebi izgradnje cestovne infrastrukture, nisu u međuvremenu ponudili alternativni model njenog finansiranja, vjerovatno iz prostog razloga što jedan takav ne postoji.

Iako se rast akciza veže uglavnom za izgradnju autoputa, sredstva koja bi taj rast aktivirao se u značajnoj mjeri odnose i na izgradnju novih i sanaciju postojećih saobraćajnica u FBiH.

Odnosi se to, između ostalog, na cestu Stolac – Neum, čija izgradnja košta 40 miliona eura, te dionicu magistralne ceste M-18 Kladanj – Podpaklenik, koja je procijenjena na 15 miliona eura. Za izgradnju Mostarske zaobilaznice je namijenjeno nešto više od 33 miliona eura, a radi se o dovršetku dionice Međine – Miljkovići i izgradnji dionice Miljkovići – Rodoč.

Bolja povezanost Krajine

Građani Unsko-sanskog kantona se nerijetko, s pravom, žale na povezanost s ostatkom BiH i kvalitet tamošnjih saobraćajnica. Od današnje odluke zastupnika, među kojima su i oni koji dolaze iz tog kantona, će ovisiti i njihova povezanost, s obzirom da će predložene akcize rezultirati povlačenjem sredstava za izgradnju dionice magistralnog puta M-5 Izačić – Bihać – Orljani u dvije faze, ukupne vrijednosti 15 miliona eura, te dionice magistralne ceste M-14 Bihać – Bosanska Krupa, vrijedne 12 miliona eura. Nešto više od dva miliona eura je predviđeno za dionicu magistralne ceste M-5 Gornje Bravsko – Ključ, a četiri miliona eura za zaobilaznicu Ključ. Planirana je izgradnja zaobilaznice oko Cazina, koja će se raditi u dvije faze, a ukupna vrijednost projekta je 11 miliona eura.

Gotovo 60 miliona eura je predviđeno za izgradnju ulaza u Sarajevo na magistralnom putu M-18, odnosno dionicu Vogošća – Sarajevo. Prva faza projekta je dionice Kranjčevićeva – Tunel Ciglane (10.23 miliona eura), druga je izgradnja tunela Kobilja Glava (27.57 miliona eura), a treća dionica Hotonj – Jošanica (22.16 miliona eura).

U Srednjebosanskom kantonu je planirana izgradnja dionice na magistralnom putu M-5 Donji Vakuf – Turbe (2.5 miliona eura), izgradnja zaobilaznice oko Bugojna na magistralnom putu M-16.4 (1.15 miliona eura) i zaobilaznice oko Ključa na magistralnoj cesti M-5 (4.41 miliona eura), te zaobilaznica oko Donjeg Vakufa na putu M-5, ukupne vrijednosti tri miliona eura. Planiran je i završetak obilaznice oko Novog Travnika na putu M-16.4, pet milona eura vrijedna obilaznica oko Kiseljaka na putu M-5, te rekonstrukcija ceste Jajce jug – Donji Vakuf (3.53 miliona eura).

Među planiranim projektima izdvajamo rekonstrukciju dionice magistralne ceste M-20 Ustikolina – Goražde (1.48 miliona eura), nastavak na radovima oko izgradnje južne obilaznice Tuzla (3.97 miliona eura), izgradnju obilaznice Kalesija (tri miliona eura), te dvije faze izgradnje obilaznice Goražde (3.5 miliona eura).

Napredak svake ekonomije u svijetu, pa tako i one u BiH, ovisi o omogućavanju što efikasnijeg putovanja ljudi i roba, te je nedostatak i nedovoljan kvalitet saobraćajne infrastrukture ključna prepreka u ostvarivanju zacrtanih ekonomskih ciljeva. Da bi se ti ciljevi ostvarili, potrebno je investirati, a investicije u naše saobraćajnice ovise o današnjim glasovima zastupnika u Zastupničkom domu.

Novi kilometri autoputa, te novi kilometri magistralnih i brzih cesta koje bi povezale do sada jako loše uvezane dijelove BiH, u rukama su zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji će se na današnjoj sjednici izjasniti o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH.

Upravo od usvajanja ovog zakonskog rješenja, koje predviđa rast akciza od 15 feninga po litru goriva, ovisi finansiranje prijeko potrebne cestovne infrastrukture, čije je postojeće stanje jedna od osnovnih prepreka za snažniji ekonomski razvoj BiH. Novac za izgradnju oko 120 kilometara autoputa na Koridoru Vc i nekoliko stotina kilometara saobraćajnica u FBiH, u ukupnom iznosu od oko 1.5 milijardi eura, je već ugovoren kod međunarodnih kreditora, ali može postati operativan tek nakon što Zakon o akcizama dobije podršku Parlamentarne skupštine BiH.

Izgradnja autoputeva

Prihodi JP Autoceste FBiH su u potpunosti iscrpljeni otplatom postojećih kredita, a novi kreditni aranžmani bi se, ukoliko ne dođe do rasta akciza, mogli realizirati tek 2025. godine, što bi značilo potpuni zastoj u radovima na izgradnji autoputa u tom periodu. S druge strane, rast akciza bi po automatizmu rezultirao operativnošću već ugovorenih finansijskih sredstava EBRD-a i EIB-a, koja su namijenjena za izgradnju dionica Buna – Počitelj (32 miliona eura), Buna – Kvanj (100 miliona eura), Mostar jug – Buna (60 miliona eura), Vraca – Pečuj (60 miliona eura), Ponirak – Vraca (91 milion eura), Vranduk – Ponirak (50 miliona eura), Nemila – Vranduk (36 miliona eura), Poprikuše – Nemila (170 miliona eura) i Tarčin – Ivan (100 miliona eura). Od povećanja akciza ovise i ugovori o finansiranju po takozvanom ex-im modelu, prema kojem izvođač radova pronalazi kreditora, a radi se o izgradnji tunela Prenj, te dionice Mostar sjever – Mostar jug, ukupne vrijednosti oko 550 miliona eura.

Različiti interesi, uglavnom politikantske prirode, su rezultirali time da zastupnici na prošloj sjednici nisu prihvatili izjašnjavanje o ovom zakonskom rješenju po hitnoj proceduri. Jednima je sporna bila procedura usvajanja zakona, a drugima njegov sadržaj. Ovi drugi, uprkos jedinstvenom stavu o prijekoj potrebi izgradnje cestovne infrastrukture, nisu u međuvremenu ponudili alternativni model njenog finansiranja, vjerovatno iz prostog razloga što jedan takav ne postoji.

Iako se rast akciza veže uglavnom za izgradnju autoputa, sredstva koja bi taj rast aktivirao se u značajnoj mjeri odnose i na izgradnju novih i sanaciju postojećih saobraćajnica u FBiH.

Odnosi se to, između ostalog, na cestu Stolac – Neum, čija izgradnja košta 40 miliona eura, te dionicu magistralne ceste M-18 Kladanj – Podpaklenik, koja je procijenjena na 15 miliona eura. Za izgradnju Mostarske zaobilaznice je namijenjeno nešto više od 33 miliona eura, a radi se o dovršetku dionice Međine – Miljkovići i izgradnji dionice Miljkovići – Rodoč.

Bolja povezanost Krajine

Građani Unsko-sanskog kantona se nerijetko, s pravom, žale na povezanost s ostatkom BiH i kvalitet tamošnjih saobraćajnica. Od današnje odluke zastupnika, među kojima su i oni koji dolaze iz tog kantona, će ovisiti i njihova povezanost, s obzirom da će predložene akcize rezultirati povlačenjem sredstava za izgradnju dionice magistralnog puta M-5 Izačić – Bihać – Orljani u dvije faze, ukupne vrijednosti 15 miliona eura, te dionice magistralne ceste M-14 Bihać – Bosanska Krupa, vrijedne 12 miliona eura. Nešto više od dva miliona eura je predviđeno za dionicu magistralne ceste M-5 Gornje Bravsko – Ključ, a četiri miliona eura za zaobilaznicu Ključ. Planirana je izgradnja zaobilaznice oko Cazina, koja će se raditi u dvije faze, a ukupna vrijednost projekta je 11 miliona eura.

Gotovo 60 miliona eura je predviđeno za izgradnju ulaza u Sarajevo na magistralnom putu M-18, odnosno dionicu Vogošća – Sarajevo. Prva faza projekta je dionice Kranjčevićeva – Tunel Ciglane (10.23 miliona eura), druga je izgradnja tunela Kobilja Glava (27.57 miliona eura), a treća dionica Hotonj – Jošanica (22.16 miliona eura).

U Srednjebosanskom kantonu je planirana izgradnja dionice na magistralnom putu M-5 Donji Vakuf – Turbe (2.5 miliona eura), izgradnja zaobilaznice oko Bugojna na magistralnom putu M-16.4 (1.15 miliona eura) i zaobilaznice oko Ključa na magistralnoj cesti M-5 (4.41 miliona eura), te zaobilaznica oko Donjeg Vakufa na putu M-5, ukupne vrijednosti tri miliona eura. Planiran je i završetak obilaznice oko Novog Travnika na putu M-16.4, pet milona eura vrijedna obilaznica oko Kiseljaka na putu M-5, te rekonstrukcija ceste Jajce jug – Donji Vakuf (3.53 miliona eura).

Među planiranim projektima izdvajamo rekonstrukciju dionice magistralne ceste M-20 Ustikolina – Goražde (1.48 miliona eura), nastavak na radovima oko izgradnje južne obilaznice Tuzla (3.97 miliona eura), izgradnju obilaznice Kalesija (tri miliona eura), te dvije faze izgradnje obilaznice Goražde (3.5 miliona eura).

Napredak svake ekonomije u svijetu, pa tako i one u BiH, ovisi o omogućavanju što efikasnijeg putovanja ljudi i roba, te je nedostatak i nedovoljan kvalitet saobraćajne infrastrukture ključna prepreka u ostvarivanju zacrtanih ekonomskih ciljeva. Da bi se ti ciljevi ostvarili, potrebno je investirati, a investicije u naše saobraćajnice ovise o današnjim glasovima zastupnika u Zastupničkom domu.