Hoće li EU slijediti primjer SAD-a i sankcionisati Dodika?

Objavljeno prije 1 godina

Sjedinjene američke države uvele su sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske. To podrazumijeva zabranu putovanja u SAD, zamrzavanje imovine na teritoriji ove države, a zabrana važi i za sve države koje se pridruže ovim sankcijama.

To je bila i Tema jutra u okviru Novog dana, a sagovornici Minje Miletić i Minele Jašar bili su Mirjana Kusmuk, novinarka i kolumnistica, te autorica knjige “Rat i mir u Bosni” iz Banjaluke, te Sead Turčalo, profesor na FPN Sarajevo.

Kusmuk je kazala da sankcije nisu iznenađujuće onima koji su upućeni u dešavanja u Banjaluci, a novinari i političari iz RS su očekivali ovu odluku.

“Nezvanično, prošle sedmice se to moglo čuti, ali očekivale su se sankcije EU, a ne Vlade SAD-a”, kazala je dodavši da političari iz RS imaju mnogo iskustva u praktičnoj primjeni i izricanju sankcija.

“Nisu ovo prve sankcije izrečene političarima u RS. Smijenjen je predsjednik RS 1998. ili 1999. godine, u jednom danu je smijenjen i predsjednik NSRS i predstavnici pojedinih opcija. Sankcije su tada bile oštrije i rigidnije, jer su se ticale zabrane političkog djelovanja”, pojasnila je.

Profesor Turčalo je pojasnio da sankcije u sarajevskim političkim krugovima nisu doživljene trijumfalno. “Član Predsjeništva BiH, Bakir Izetbegović je kazao da je to šamar cijeloj BiH. Radi se o tome da su SAD osjetile da su njihovi vanjskopolitički ciljevi ugroženi, što je i jedno od obrazloženja”.

Smatra kako su to opće stvari, jer je Dodikov slučaj povreda Dejtona, što SAD doživljavaju kao svoje naslijeđe, pa su se u konačnici odlučile na ovaj potez.

“Ovo se moglo očekivati u nekoj vrsti tonaliteta i poruka koje su se slale Dodiku. Zbog retorike, nepoštivanja ustava, secesionističke retorike. Mislim da je to otvaranje politike sankcionisanja, a pretpostavljam da će doći i do toga da se neke od zemalja pridruže sankcijama”, isktao je Sead Turčalo.

On je pak naglasio da nije očekivao da EU uvede prva sankcije, jer EU smatra da one mogu dovesti do povratnog efekta, u smislu da SNSD, čiji je Dodik predsjednik, kroz svoj aparat uspori Upitnik koji je BiH dobila iz EU.

Sankcije političarima u RS izricane i ranije
Ivanić je kazao da Dodika treba smijeniti na izborima, legitimnim putem, a da li su građani RS spremni da stanu u zaštitu predsjednika RS?

“Sankcije koje su izricane u prošlosti, a pokazale su jedno – Ni RS, ni BiH, ni međunarodna zajednica nisu dobile očekivani rezultat. BiH i RS se nalaze u ekonomskom siromaštvu, privreda ne radi, a šta ćemo dobiti sankcionisanjem?”, pitala se Kusmuk.

Ona tvrdi da su se i u prošlosti smjenivali političari, a retorika je ostala ista. Ta retorika obezbjeđuje pobjedu na izborima, a nekome je to ubjeđenje, dok je nekome to pragmatično.

“Građani RS su homogenizovani, ne vole sankcije. Žrtva sankcija je Dodik, ali ono što zabrinjava je da je najveća opoziciona stranka SDS već 12 godina pod sankcijama. Imate oba politička bloka, SNSD i SDS su pod sankcijama. Ohrabruje i to da se sankcije odnose na pojedince, odnosno na predsjednika, a ne na institucije”, pojasnila je Kusmuk.

Ambasada Velike Britanije u Sarajevu podržava sankcije, francuska ambasadorica kaže da će slijediti preporuke RS, a i Hrvatska je nagovijestila da sama pribjegne nekom vidu sankcija.

Da li to može da znači zaoštravanje politike na relaciji Banjaluka – Sarajevo?

“Ovdje su sankcije uvele SAD, nije Sarajevo ili ako hoćete, nije Bakir Izetbegović. U tom smislu ne vidim razlog za tenzije. Ako želite pronaći razlog za podizanje tenzija – pronaći ćete ga”, kazao je.

On tvrdi da je prvi korak za tenzije proglašavanje amabasadorice SAD, Maureen Cormack personom non grata. Ivanić je kazao da Predsjedništvo BiH, kao institucija koja jedino to može da uradi, neće to uraditi.

“Treba znati da Dodik ima i državljanstvo Srbije, i ta zemlja mu ne može uvesti sankcije osim ako je povrijedio zakone. Mislim da opcije u Sarajevu i Banjaluci igraju male role kod Zapada i Rusije, i da bi trebali prestati sa retorikom, koja je gora nego 1997. godine. Politika ne treba da od prijatelja pravi neprijatelje nego obratno”, ocijenila je Kusmuk.

Na koncu, citirala je i Zorana Đinđića, koji je kazivao da kako bi prošli kroz bure – trebamo se skloniti kroz zajednički kišobran, i zajedno pokušamo zaboraviti šta je bilo i i krenuti naprijed.