Iako je izvoz hrane deficitarna djelatnost u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine, hrana iz naše države stiže na gotovo sve kontinente ovog svijeta. Riječ je naravno o malim količinama mesa, mlijeka, žitarica, voća, povrća i njihovih prerađevina, no činjenica da svoj put pronađu do Azije i Afrike je zapanjujuća.

Iako je prošle godine BiH u Siriju izvezla mesa u vrijednosti 200.000 KM, u Hong Kong 82.500 KM, dok je u Mongoliji završilo 24.000 KM mesnih prerađevina. U Oman smo izvezli 770 KM mlijeka, dok je Kuvajt od nas kupio 1.1 milion KM mliječnih proizvoda.

Put Saudijske Arabije poslali smo 1.1 milion kilograma proizvoda od žita i brašna, ukupne vrijednosti 6.3 miliona KM, dok je na tržištu Kanade završilo 150.300 KM proizvoda na bazi brašna i žitarica. U Burkinu Faso smo izvezli 315 KM ovih proizvoda.

Neki od kupaca voća i povrća bili su Australija, Katar i Tunis, gdje smo izvezli 316.000 KM ukupno.

“Na daleke kontinente izvozimo zaista malo proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, tako da je ovdje više riječ o nekom kuriozitetu, a ne značajnijim stavkama u trgovinskoj razmeni”, kazao je predsjednik Udruženja stočara i proizvođača mleka RS Vladimir Usorac.

Službena statistika pokazuje da je BiH prošle godine najviše mesa izvezla u Tursku i Srbiju. Najveća količina voća završila je u Rusiji, Srbiji i Hrvatskoj, a mlijeka na tržištu Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske.

Pored evropskih država koje su najveći izvoznici govedine i svinjetine u BiH, na naše tržište meso i mesne prerađevine stižu i iz Amerike, Afrike, Australije.

Ipak, ostaje činjenica da je uvoz hrane u BiH tri puta veći od izvoza, što je dovoljan pokazatelj lošeg odnosa vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje. No, raduje da se on popravlja iz godine u godinu.

Iako je izvoz hrane deficitarna djelatnost u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine, hrana iz naše države stiže na gotovo sve kontinente ovog svijeta. Riječ je naravno o malim količinama mesa, mlijeka, žitarica, voća, povrća i njihovih prerađevina, no činjenica da svoj put pronađu do Azije i Afrike je zapanjujuća.

Iako je prošle godine BiH u Siriju izvezla mesa u vrijednosti 200.000 KM, u Hong Kong 82.500 KM, dok je u Mongoliji završilo 24.000 KM mesnih prerađevina. U Oman smo izvezli 770 KM mlijeka, dok je Kuvajt od nas kupio 1.1 milion KM mliječnih proizvoda.

Put Saudijske Arabije poslali smo 1.1 milion kilograma proizvoda od žita i brašna, ukupne vrijednosti 6.3 miliona KM, dok je na tržištu Kanade završilo 150.300 KM proizvoda na bazi brašna i žitarica. U Burkinu Faso smo izvezli 315 KM ovih proizvoda.

Neki od kupaca voća i povrća bili su Australija, Katar i Tunis, gdje smo izvezli 316.000 KM ukupno.

“Na daleke kontinente izvozimo zaista malo proizvoda biljnog i životinjskog porijekla, tako da je ovdje više riječ o nekom kuriozitetu, a ne značajnijim stavkama u trgovinskoj razmeni”, kazao je predsjednik Udruženja stočara i proizvođača mleka RS Vladimir Usorac.

Službena statistika pokazuje da je BiH prošle godine najviše mesa izvezla u Tursku i Srbiju. Najveća količina voća završila je u Rusiji, Srbiji i Hrvatskoj, a mlijeka na tržištu Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske.

Pored evropskih država koje su najveći izvoznici govedine i svinjetine u BiH, na naše tržište meso i mesne prerađevine stižu i iz Amerike, Afrike, Australije.

Ipak, ostaje činjenica da je uvoz hrane u BiH tri puta veći od izvoza, što je dovoljan pokazatelj lošeg odnosa vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje. No, raduje da se on popravlja iz godine u godinu.