Rezultat, odnosno posljedica krize u konzorciju Agrokor je nastala zbog njegovog agresivnog širenja i to širenja pod vrlo nepovoljnim uslovima, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Danijela Martinović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Drugi problem Agrokora jeste, kaže Martinović, što koncern nije uspio reprogramirati svoj dug. Agrokor je, odnosno Uprava kompanije, pokušao izdati obveznice, ali ih nisu uspjeli prodati.

“Problem je što nisu uspjeli doći do novog, svježeg kapitala. A, ima indicija da su podružnice, ovisna društva, predstavljale garant za kredite koje je Agrokor uzeo. To znači da u normalnim uslovima Agrokor bi vjerovatno prodao neke od ovisnih društava, ali sada ne može jer su oni garant kredita”, ističe Martinović.

Zbog toga je u Hrvatskoj donesen poseban zakon – Lex Agrokor, u Sloveniji – Lex Mercator. Sada će se pokušati sa restruktuiranjem dugova Agrokora, navodi profesorica Martinović. Sa jedne strane će se, nakon što je napravljena vanredna uprava, pokušati riješiti problemi u smislu da Agrokor dobija nova finansijska sredstva radi održavanja tekuće likvidnosti, a istovremeno da se plate kratkoročna potraživanja prema dobavljačima.

“Prema tome, sličan problem je nastao i u Bosni i Hercegovini. Kada je o BiH riječ, govori se o nekim dugovanjima prema dobavljačima registrovanim u BiH u iznosu od 318 miliona KM. Međutim, to su nažalost podaci koji još nisu konačni. Naime, Privredna komora FBiH prikuplja podatke, odnosno pozvala je sve naše kompanije da prijave svoja potraživanja prema Agrokoru, odnosno Konzumu koji u BiH zapošljava preko 4.000 osoba. Znači imamo s jedne strane 318 miliona KM dugovanja prema dobavljačima, a sa druge strane u vrlo nezgodnoj situaciji se nalaze zaposlenici u Konzumu”, istakla je Martinović.

U Hrvatskoj su, naglašava ona, počela otpuštanja. Ističe da se pominje da će stotinjak osoba ostati bez posla koji rade samo u Konzumu. Izgledno je da će doći do toga, kaže profesorica, i u BiH.

“Bh. vlast bi se trebala orjentisati i s jedne strane da pomogne zaposlenim u Agrokoru, odnosno u Konzumu, dakle onim koji rade u BiH, i da pomogne dobavljačima da se založi kod hrvatske Vlade da i dobavljači registrovani u BiH uđu u grupu tražbina koje će biti utvrđene u samom Agrokoru”, smatra Martinović.

Problem je što u BiH, ističe Martinović, “imamo nekakav običaj da kasno reagujemo”.

“Dakle, pretpostavljam da su bh. vlasti smatrale da će na nivou središnjice, odnosno nivou koncerna ovi problemi biti riješeni i da to neće uticati na radna mjesta i poziciju Konzuma u BiH. S tim da ne trebamo zaboraviti da pored Konzuma imamo i kompanije koje su u okviru Agrokora, a djeluju na području BiH – Velpro, Zvijezda… Imamo nekih pet-šest jakih kompanija koje djeluju na području BiH. Pretpostavljam da su vlasti u BiH zbog toga smatrale da će se na nivou konzorcija i uprave države Hrvatske taj problem riješiti. Međutim vidjet ćemo u kom će smjeru ići. Problem je što vrlo teško možemo doći do konkretnih informacija. I Uprava Konzuma u BiH daje informacije na kapaljku. Zaista je riječ o jednoj poslovnoj tajni, ali tajni koja zaista može imati negativne posljedice, konsekvence i za zaposlene, naravno, i za privredu BiH”, naglašava Martinović.

Jedan korak u svemu je bio sastanak federalnog premijera Fadila Novalića, Uprave Konzuma u BiH i ambasadora Hrvatske u BiH Ivana Del Vechia. Međutim, kako cijeni naša sagovornica, ni nakon toih sastanaka javnost nije došla do značajnih informacija.

“One su bile šture. Rečeno je samo da Konzum ne duguje državi, ali ništa nije rečeno o načinu na koji će se tretirati dobavljači u BiH kao ni načinu na koji će se eventualno Konzum odnositi prema svojim zaposlenicima, odnosno zbrinuti eventualni višak zaposlenika. Federalni premijer Fadil Novalić je rekao da pokušaju dobavljači ići na predstečajnu nagodbu, ali to bi ustvari značilo da bi se Konzum našao u postupku likvidacije, odnosno stečaja. Nije vjerovatno da će se to desiti. S jedne strane, ne znamo da li je i Konzum u BiH garant za dugove konzorcija Agrokor u Zagrebu. Tako da ne znamo kakva je ta povezanost, kakve su obaveze Konzuma, odnosno da li u 318 miliona KM, da li je to ukupni dug. Dok se to ne odgonetne, ostaje da je to samo dug prema dobavljačima, jer ne znamo koje su garancije izdavane koje stoje iza Konzuma u BiH”, ističe Martinović.

Rezultat, odnosno posljedica krize u konzorciju Agrokor je nastala zbog njegovog agresivnog širenja i to širenja pod vrlo nepovoljnim uslovima, rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Danijela Martinović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Drugi problem Agrokora jeste, kaže Martinović, što koncern nije uspio reprogramirati svoj dug. Agrokor je, odnosno Uprava kompanije, pokušao izdati obveznice, ali ih nisu uspjeli prodati.

“Problem je što nisu uspjeli doći do novog, svježeg kapitala. A, ima indicija da su podružnice, ovisna društva, predstavljale garant za kredite koje je Agrokor uzeo. To znači da u normalnim uslovima Agrokor bi vjerovatno prodao neke od ovisnih društava, ali sada ne može jer su oni garant kredita”, ističe Martinović.

Zbog toga je u Hrvatskoj donesen poseban zakon – Lex Agrokor, u Sloveniji – Lex Mercator. Sada će se pokušati sa restruktuiranjem dugova Agrokora, navodi profesorica Martinović. Sa jedne strane će se, nakon što je napravljena vanredna uprava, pokušati riješiti problemi u smislu da Agrokor dobija nova finansijska sredstva radi održavanja tekuće likvidnosti, a istovremeno da se plate kratkoročna potraživanja prema dobavljačima.

“Prema tome, sličan problem je nastao i u Bosni i Hercegovini. Kada je o BiH riječ, govori se o nekim dugovanjima prema dobavljačima registrovanim u BiH u iznosu od 318 miliona KM. Međutim, to su nažalost podaci koji još nisu konačni. Naime, Privredna komora FBiH prikuplja podatke, odnosno pozvala je sve naše kompanije da prijave svoja potraživanja prema Agrokoru, odnosno Konzumu koji u BiH zapošljava preko 4.000 osoba. Znači imamo s jedne strane 318 miliona KM dugovanja prema dobavljačima, a sa druge strane u vrlo nezgodnoj situaciji se nalaze zaposlenici u Konzumu”, istakla je Martinović.

U Hrvatskoj su, naglašava ona, počela otpuštanja. Ističe da se pominje da će stotinjak osoba ostati bez posla koji rade samo u Konzumu. Izgledno je da će doći do toga, kaže profesorica, i u BiH.

“Bh. vlast bi se trebala orjentisati i s jedne strane da pomogne zaposlenim u Agrokoru, odnosno u Konzumu, dakle onim koji rade u BiH, i da pomogne dobavljačima da se založi kod hrvatske Vlade da i dobavljači registrovani u BiH uđu u grupu tražbina koje će biti utvrđene u samom Agrokoru”, smatra Martinović.

Problem je što u BiH, ističe Martinović, “imamo nekakav običaj da kasno reagujemo”.

“Dakle, pretpostavljam da su bh. vlasti smatrale da će na nivou središnjice, odnosno nivou koncerna ovi problemi biti riješeni i da to neće uticati na radna mjesta i poziciju Konzuma u BiH. S tim da ne trebamo zaboraviti da pored Konzuma imamo i kompanije koje su u okviru Agrokora, a djeluju na području BiH – Velpro, Zvijezda… Imamo nekih pet-šest jakih kompanija koje djeluju na području BiH. Pretpostavljam da su vlasti u BiH zbog toga smatrale da će se na nivou konzorcija i uprave države Hrvatske taj problem riješiti. Međutim vidjet ćemo u kom će smjeru ići. Problem je što vrlo teško možemo doći do konkretnih informacija. I Uprava Konzuma u BiH daje informacije na kapaljku. Zaista je riječ o jednoj poslovnoj tajni, ali tajni koja zaista može imati negativne posljedice, konsekvence i za zaposlene, naravno, i za privredu BiH”, naglašava Martinović.

Jedan korak u svemu je bio sastanak federalnog premijera Fadila Novalića, Uprave Konzuma u BiH i ambasadora Hrvatske u BiH Ivana Del Vechia. Međutim, kako cijeni naša sagovornica, ni nakon toih sastanaka javnost nije došla do značajnih informacija.

“One su bile šture. Rečeno je samo da Konzum ne duguje državi, ali ništa nije rečeno o načinu na koji će se tretirati dobavljači u BiH kao ni načinu na koji će se eventualno Konzum odnositi prema svojim zaposlenicima, odnosno zbrinuti eventualni višak zaposlenika. Federalni premijer Fadil Novalić je rekao da pokušaju dobavljači ići na predstečajnu nagodbu, ali to bi ustvari značilo da bi se Konzum našao u postupku likvidacije, odnosno stečaja. Nije vjerovatno da će se to desiti. S jedne strane, ne znamo da li je i Konzum u BiH garant za dugove konzorcija Agrokor u Zagrebu. Tako da ne znamo kakva je ta povezanost, kakve su obaveze Konzuma, odnosno da li u 318 miliona KM, da li je to ukupni dug. Dok se to ne odgonetne, ostaje da je to samo dug prema dobavljačima, jer ne znamo koje su garancije izdavane koje stoje iza Konzuma u BiH”, ističe Martinović.