Kako bi se zaštitile buduće generacije od genocida, od suštinske je važnosti da pored institucionalizacije kulture sjećanja postoji obrazovna politika i nastavni planovi i programi o opasnostima genocida, navodi se u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.

“Imajući to u vidu Institut za istraživanje genocida Kanada već više godina razvija aktivnost za izučavanje genocida u Srebrenici i BiH u kanadskim školama. Tako su učenici kanadskih škola u zadnje dvije školske godine imali mogućnost izučavanja genocida u Srebrenici i BiH. Učenje o ovim događajima pomaže u razvoju svijesti da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi Srebrenica i da bismo s tim znanjem umjeli da spriječimo buduće genocide. Učenje o genocidu u BiH je ujedno i sjećanja na nevine žrtve genocida, odavanje počasti nevinim žrtvama genocida, učenjem o genocidu se trasira put razlikovanja dobra i zla”, ističe se u saopćenju.

Dodaju i da “žrtvama genocida u Srebrenici i BiH se veoma aktivno i perfidno nameće zamka kulture pomirenja u vidu kulture zaborava. Neophodan je obrnut društveni proces. Njegovanje kulture sjećanja kao kulture istine. Samo kultura sjećanja, kao kultura objektivne historijske istine, naučena u školskim klupama jeste prepreka produciranju stereotipa o žrtvama genocida“.

“Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog čega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH? Učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida u Srebrenici i BiH. Genocid u BiH je počinjen sa političkim ciljem, protiv prije svega Bošnjaka i nastavlja se, nenasilno, ali politikom kojom se žele utvrditi politički ciljevi koji su postignuti nasiljem i ubistvima. Na djelu je takozvani skriveni nastavni plan pomoću kojeg se žrtvama genocida kriptoizira istina s ciljem zaborava, specifičnog oblika memoricida, kao jednog od preduslova novog genocida? U udžbenicima je zabranjeno da se nađu podaci o pravosnažnim presudama internacionalnih sudova u Hagu, Sud za ljudska prava u Strazburu i Suda BiH. Sve dok se poriče istina o genocidu u Srebrenici i BiH ne može biti suštinskog pomirenja”, navodi se na kraju saopćenja.

Kako bi se zaštitile buduće generacije od genocida, od suštinske je važnosti da pored institucionalizacije kulture sjećanja postoji obrazovna politika i nastavni planovi i programi o opasnostima genocida, navodi se u saopćenju Instituta za istraživanje genocida Kanada.

“Imajući to u vidu Institut za istraživanje genocida Kanada već više godina razvija aktivnost za izučavanje genocida u Srebrenici i BiH u kanadskim školama. Tako su učenici kanadskih škola u zadnje dvije školske godine imali mogućnost izučavanja genocida u Srebrenici i BiH. Učenje o ovim događajima pomaže u razvoju svijesti da bismo prevenirali buduće eventualne genocide, da bismo razumjeli kako je uopšte u ljudskom društvu moguće da se desi Srebrenica i da bismo s tim znanjem umjeli da spriječimo buduće genocide. Učenje o genocidu u BiH je ujedno i sjećanja na nevine žrtve genocida, odavanje počasti nevinim žrtvama genocida, učenjem o genocidu se trasira put razlikovanja dobra i zla”, ističe se u saopćenju.

Dodaju i da “žrtvama genocida u Srebrenici i BiH se veoma aktivno i perfidno nameće zamka kulture pomirenja u vidu kulture zaborava. Neophodan je obrnut društveni proces. Njegovanje kulture sjećanja kao kulture istine. Samo kultura sjećanja, kao kultura objektivne historijske istine, naučena u školskim klupama jeste prepreka produciranju stereotipa o žrtvama genocida“.

“Ako genocid u Srebrenici i BiH može bez problema biti zastupljen u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima kanadskih škola zašto i zbog čega nema tema o genocidu u obrazovnim politikama i nastavnim planovima i programima u BiH? Učenja su bitne komponente socijalizacije, u kojoj se usvajaju određena znanja, vrijednosti, norme, običaji i kultura u funkciji sjećanja i trajnog pamćenja. To je trajna obaveza sadašnjih generacija prema svim žrtvama genocida u Srebrenici i BiH. Genocid u BiH je počinjen sa političkim ciljem, protiv prije svega Bošnjaka i nastavlja se, nenasilno, ali politikom kojom se žele utvrditi politički ciljevi koji su postignuti nasiljem i ubistvima. Na djelu je takozvani skriveni nastavni plan pomoću kojeg se žrtvama genocida kriptoizira istina s ciljem zaborava, specifičnog oblika memoricida, kao jednog od preduslova novog genocida? U udžbenicima je zabranjeno da se nađu podaci o pravosnažnim presudama internacionalnih sudova u Hagu, Sud za ljudska prava u Strazburu i Suda BiH. Sve dok se poriče istina o genocidu u Srebrenici i BiH ne može biti suštinskog pomirenja”, navodi se na kraju saopćenja.