Uskoro počinje izmirenje duga beogradske Invest banke starim deviznim štedišama

Objavljeno prije 1 godina

Nakon 25 godina čekanja, konačno će i stare devizne štediše beogradske Invest banke uskoro početi naplaćivati svoja potraživanja. Iznos dugovanja spomenute banke prema bh. štedišama, i to bez obračunatih kamata, iznosi 130 miliona KM. Procjene govore da sa obračunatim kamatama taj iznos prelazi 600 miliona KM.

Za dvije sedmice, tačnije 4. i 5. maja, u Sarajevu će biti održan sastanak predstavnika zemalja nasljednica bivše SFRJ na kojem će se govoriti o ovom pitanju. Tom prilikom predstavnici svake od država nastalih raspradom bivše Jugoslavije imat će priliku da iznesu svoja zapažanja i primjedbe na zakon o izmirenju stare devizne štednje u Invest banci, kojeg je srbijanski Parlament usvojio na isteku prošle godine.

Prema ovom zakonu, procedura isplate će početi u toku ove godine i to verifikacijom stare devizne štednje. To znači da svi oni, koji na svoj novac čekaju 25 godina imaju priliku da potvrde svoje potraživanje. Naime, jedan od najvećih problema u vezi sa izmirenjem ovog duga je što nije poznat tačan broj starih deviznih štediša Invest banke. Proces verifikacije treba da da precizne odgovore na pitanja koliko ima štediša, kao i koliki iznos će Srbija morati isplatiti štedišama.

Najjednostavniji način dokazivanja potraživanja je da vlasnici u postupku verifikacije dostave štednu knjižicu, ili ugovor sa bankom o polaganju novca na račun. Međutim, s obzirom na ratna dešavanja, veliki broj štediša nema nijedan od dva navedena dokumenta. Oni će morati putem nadležnih sudova dokazivati svoja potraživanja.

Po okončanju procesa verifikacije, u toku naredne godine, počet će isplata štednje. Ovaj dug, kako je navedeno u zakonu o izmirenju stare devizne štednje Invest banke, bit će isplaćen u državnim obveznicama koje će izdati Srbija. Rok za isplatu ovih obveznica bit će pet godina. Cjelokupan iznos će biti isplaćen u 10 polugodišnjih rata. Prva od njih na naplatu bi trebala dospjeti 31. augusta naredne godine, a posljednja 28. februara 2023.

Ministarstvo finansija i trezora BiH je za spomenuti sastanak početkom maja pripremilo niz primjedbi kojima bi srbijanske vlasti trebale popraviti zakon. Jedna od njih se odnosi i na pravo nasljeđivanja. U zakonu je navedeno da pravo na staru deviznu štednju mogu ostvariti njeni vlasnici ili nasljednici. Međutim, nigdje nije precizirano kako će naplatu regulisati osobe koje su ovo potraživanje stekli na drugi način, kao što je ugovor o poklonu, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o čuvanju i brizi i slično.

Nadležne bh. institucije su iznijele primjedbu i na utvrđenu visinu kamata po kojima će biti obračunat konačan iznos duga. Zakon predviđa da će za obračun biti korištena kamatna stopa navedena u ugovoru koji je sklopljen sa bankom. Međutim, ako vlasnik devizne štednje nema ugovora, za obračun kamate će biti korištene tri stope. Za period do 31. decembra 1997. bit će korištena stopa od pet posto, za period od 1. januara 1998. do 31. maja 2016. stopa od dva posto, a za period od 1. juna 2016. do datuma isplate 0,5 posto.

Istovremeno, prilikom obračuna kamata štedišama u Srbiji korištena je kamatna stopa od dva posto za period od 1. januara 1998. godine do dana isplate, čime su oštećene štediše u BiH, ali i u drugim državama nastalim raspadom SFRJ.

Također, spomenutim zakonom ograničava se pravo na vlasništvo, što je prema Evropskoj konvenciji za ljudska prava jedno od temeljnih prava svakog čovjeka. Naime, zakonom je predviđeno da se prijava potraživanja po osnovu stare devizne štednje može podnijeti u roku od godinu od datuma objave poziva za verifikaciju. Ako to ne učini u zadatom roku, vlasnik stare devizne štednje gubi pravo na naplatu potraživanja.

Uporište za sve ove primjedbe je, između ostalog, i presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Alibašić i drugi“, kojom je Sloveniji naloženo da isplati staru deviznu štednju Ljubljanske banke. Upravo na osnovu ove presude i Srbija je donijela svoj zakon o izmirenju dugovanja prema štedišama Invest banke.

Vrijedi napomenuti i kako zakon predviđa da svi vlasnici stare devizne štednje Invest banke gube pravo na naplatu ovog potraživanja, ako su to pravo na bilo koji način ostvarili u svojim državama. Zbog toga će u postupku verifikacije morati priložiti i potvrdu nadležnih vlasti iz svoje države o tome da ovu staru deviznu štednju nisu već naplatili.