Zabranjen uvoz keksa i slatkiša iz BiH u Hrvatsku zbog kancerogenog sastojka

Objavljeno prije 2 sedmice

Zbog prevelike količine akrilamida, sanitarna inspekcija Hrvatske zabranila je uvoz šest pošiljki keksa i slatkiša. Kako piše na portalu Europske komisije za brzo obavještavanje o sigurnosti hrane RASFF, ovog su mjeseca zabranili uvoz keksa i sendvič keksa iz Bosne i Hercegovine, te dvije pošiljke keksa, krekera i keksa s marelicom iz Srbije.

Na RASFF portalu ne piše ko su proizvođači spornih slastica, nego samo odakle su, kad je Hrvatska kontrola uzela uzorke i zbog čega su neispravni. Imali su između 686 i 1161 mikrogram akrilamida po kilogramu. Najviše je bilo u keksima iz Bosne i Hercegovine, a najmanje u integralnim keksima s marelicom iz Srbije. Budući da ti keksi nisu ni dospjeli na tržište, informacije o spornim akrilamidima Hrvatska agencija za hranu (HAH) nije objavila. Inače objavljuje informacije o opasnoj hrani koja se više ne smije prodavati.

Početkom oktobra objavili su da su akrilamide pronašli i u bio keksima za djecu koji su se prodavali u Hrvatskoj, a prodavaonica je povukla iz prodaje kekse sporne serije, ali i druge kekse za djecu tog belgijskog proizvođača.

– Akrilamid je potencijalno kancerogena tvar koja nastaje prirodnim postupkom pri pečenju proizvoda od brašna. Gotovo je nemoguće izbjeći nastanak akrilamida pri pečenju, a da bi konačni proizvod imao niske količine. Pekarska industrija trebala bi promjeniti način proizvodnje i temperature pečenja, no to bi moglo smanjiti količinu proizvoda koji se nude – rekao je Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost hrane.

Dodao je da je ograničenje akrilamida samo preporuka s jakom obavezom poštovanja koja nije ušla u Uredbu o kontaminantima.

– Akrilamid je štetno djelovao na živčani sustav radnika u industriji koji su bili izloženi visokim koncentracijama. Tek 2002. otkrili su da ga ima i u hrani, a istraživanja na životinjama pokazala su da može biti odgovoran za nastanak tumora – rekla je Mirja Jošić, nutricionistica Vitaminoteke.

– Akrilamid može nastati u hrani iz njezinih sastojaka pri prženju i pečenju. Što je namirnica tamnija, zagoreni tost, tamniji čips, veća je koncentracija akrilamida. Pravilnim postupcima u proizvodnji keksa mogu se postići koncentracije akrilamida niže od 500 mikrograma. HAH je 2015. objavila istraživanje o akrilamidima. Koncentracije u hrani u Hrvatskoj su znatno niže od europskih i rizik je zanemariv – odgovorili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Nema studije koja će pokazati je li sigurno

Nastanak akrilamida vezan je za kruh od njegova nastanka, pa je to potencijalni kancerogen koji je oduvijek u proizvodima koje svaki dan jedemo. No, manjim unosom smanjuje se i rizik. Nije jasno je li provedena velika analiza bolesti onih koji jedu pekarske proizvode. Pojavnost zdravstvenih problema i povezanost s potencijalnim kancerogenom bila bi opravdanje za daljnje akcije. Potvrdila bi ili opovrgnula opasnost za čovjeka i kolika je, rekao je stručnjak Marijan Katalenić.

U kuhanoj hrani ga nema

Najveće količine akrilamida nastaju u namirnicama koje su bogate škrobom i koje se izlažu temperaturama iznad 120 stupnjeva Celzijevih tokom dužeg vremena. Hrana koja je kuhana, poširana ili pripremljena na pari ne sadrži akrilamid, jer temperatura termičke obrade ne prelazi 100 stepeni, rekla je nutricionistica Darja Jošić.

Važne su količine, ne pretjerivati

Nastaju prženjem i pečenjem. Ima ih u prženoj hrani, poput krompirića, čipsa i kafe, te u pečenoj na visokim temperaturama, poput keksa, krekera, žitarica i pekarskih proizvoda.