Jedna od preporuka na početku pandemije tržnim centrima i ostalim privrednim i pravnim isubjektima gdje se okuplja veći broj ljudi, bila je da se svima koji nemaju svoju, na ulazu ponudi maska. Danas malo ko se toga pridržava.

Tržni centri u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i u ostatku države, puni su onih koji ne nose maske. Samo rijetki poštuju epidemiološku mjeru obaveznog nošenja maski u zatvorenim prostorima koja je još na snazi u cijeloj zemlji.

– Na početku pandemije preporučeno je svim privrednim subjektima da na ulazu u svoje objekte ponude masku onome ko je nema. No, ako samo uđete u bilo koji tržni centar u Sarajevu, vidjet ćete da se to ne poštuje, odnosno niko vam na ulazu neće ponuditi masku ako je nemate. Teško da se sada za to može izdati neka naredba – kaže Arman Šarkić, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS.

Osim toga, zaštitari i redari, kojima je, između ostalog, u opisu posla i to da na ulazu u tržni centar kontrolišu – da li svi imaju masku – veći dio dana nisu na tom mjestu, “pa je posjetiocima ostavljeno da sami odluče”.

Dakle, oni odgovorni, a njih je, moramo priznati, mali broj, stavit će masku pri ulasku u objekat. Ostali bez problema šetaju bez maske i za to što osim svog ugrožavaju i tuđe zdravlje ne snose nikakvu odgovornost.

– Uvjerio sam se i sam u to, kao sigurno i većina sugrađana, da pri ulasku u tržni centar redar upozori osobu da stavi masku, a ona odgovori da je nema, ali da će je kupiti u tržnom centru. Možda neko i ode pa kupi i stavi je, ali mnogi to i ne urade. Puno je takvih i sličnih slučajeva. Uglavnom se tako mlađi ponašaju, ali ima i starijih – navodi Šarkić.

Dodaje da tržnim centrima ne bi bio neki veliki izdatak da posjetiocima na ulazu osiguraju maske.

– Osim toga, mislim da bi se i inspekcijski organi trebali više uključiti i kontrolu provođenja obavezne mjere nošenja maski u zatvorenim prostorima – kazao je Šarkić.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS kažu kako su tokom septembra i oktobra sanitarni inspektori izvršili 630 inspekcijskih nadzora na okolnosti poštivanja higijensko-epidemioloških mjera u osnovnim i srednjim školama, kao i predškolskim ustanovama.

Istovremeno, intenzivirani su, kako dodaju, i inspekcijski nadzori se provode i u vozilima javnog gradskog saobraćaja oba prijevoznika, tržnim centrima, ugostiteljskim objektima i svim drugim pravnim subjektima u KS, a posebno mjestima većeg okupljanja građana.

– U odnosu na dosadašnja iskustva inspekcija se u postupcima inspekcijskih nadzora fokusira na kontrolu poštivanja propisane fizičke distance, nošenja maski, kao i osiguranje tzv. Covid-redara, posebno u tržnim centrima i javnom gradskom prijevozu. Najčešći nedostatak u tržnim centrima je nepotpuno i nepravilno postupanje po važećim preporukama za trgovine i tržne centre u kontekstu COVID-19, tj.nenošenje ili nepravilno nošenje maski i nedostatak Covid-redara – navode iz inspekcije.

Za utvrđene nedostake u pomenutom periodu izadata su 484 rješenja sa korektivnim mjerama i 33 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 57.600 KM, od čega je, radi grubog kršenja mjera, tržnim centrima izdato šest prekršajnih naloga u novčanom iznosu od 10.500 maraka.

Iz inspekcije navode kako preporuka vezana za podjelu maski nije bila obavezujućeg karaktera ni u prethodnom periodu, pa ni sada, te se po tom onovu novčane, kao ni upravne mjere, nisu ni izricale.

Jedna od preporuka na početku pandemije tržnim centrima i ostalim privrednim i pravnim isubjektima gdje se okuplja veći broj ljudi, bila je da se svima koji nemaju svoju, na ulazu ponudi maska. Danas malo ko se toga pridržava.

Tržni centri u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i u ostatku države, puni su onih koji ne nose maske. Samo rijetki poštuju epidemiološku mjeru obaveznog nošenja maski u zatvorenim prostorima koja je još na snazi u cijeloj zemlji.

– Na početku pandemije preporučeno je svim privrednim subjektima da na ulazu u svoje objekte ponude masku onome ko je nema. No, ako samo uđete u bilo koji tržni centar u Sarajevu, vidjet ćete da se to ne poštuje, odnosno niko vam na ulazu neće ponuditi masku ako je nemate. Teško da se sada za to može izdati neka naredba – kaže Arman Šarkić, glasnogovornik JU Dom zdravlja KS.

Osim toga, zaštitari i redari, kojima je, između ostalog, u opisu posla i to da na ulazu u tržni centar kontrolišu – da li svi imaju masku – veći dio dana nisu na tom mjestu, “pa je posjetiocima ostavljeno da sami odluče”.

Dakle, oni odgovorni, a njih je, moramo priznati, mali broj, stavit će masku pri ulasku u objekat. Ostali bez problema šetaju bez maske i za to što osim svog ugrožavaju i tuđe zdravlje ne snose nikakvu odgovornost.

– Uvjerio sam se i sam u to, kao sigurno i većina sugrađana, da pri ulasku u tržni centar redar upozori osobu da stavi masku, a ona odgovori da je nema, ali da će je kupiti u tržnom centru. Možda neko i ode pa kupi i stavi je, ali mnogi to i ne urade. Puno je takvih i sličnih slučajeva. Uglavnom se tako mlađi ponašaju, ali ima i starijih – navodi Šarkić.

Dodaje da tržnim centrima ne bi bio neki veliki izdatak da posjetiocima na ulazu osiguraju maske.

– Osim toga, mislim da bi se i inspekcijski organi trebali više uključiti i kontrolu provođenja obavezne mjere nošenja maski u zatvorenim prostorima – kazao je Šarkić.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS kažu kako su tokom septembra i oktobra sanitarni inspektori izvršili 630 inspekcijskih nadzora na okolnosti poštivanja higijensko-epidemioloških mjera u osnovnim i srednjim školama, kao i predškolskim ustanovama.

Istovremeno, intenzivirani su, kako dodaju, i inspekcijski nadzori se provode i u vozilima javnog gradskog saobraćaja oba prijevoznika, tržnim centrima, ugostiteljskim objektima i svim drugim pravnim subjektima u KS, a posebno mjestima većeg okupljanja građana.

– U odnosu na dosadašnja iskustva inspekcija se u postupcima inspekcijskih nadzora fokusira na kontrolu poštivanja propisane fizičke distance, nošenja maski, kao i osiguranje tzv. Covid-redara, posebno u tržnim centrima i javnom gradskom prijevozu. Najčešći nedostatak u tržnim centrima je nepotpuno i nepravilno postupanje po važećim preporukama za trgovine i tržne centre u kontekstu COVID-19, tj.nenošenje ili nepravilno nošenje maski i nedostatak Covid-redara – navode iz inspekcije.

Za utvrđene nedostake u pomenutom periodu izadata su 484 rješenja sa korektivnim mjerama i 33 prekršajna naloga u ukupnom iznosu od 57.600 KM, od čega je, radi grubog kršenja mjera, tržnim centrima izdato šest prekršajnih naloga u novčanom iznosu od 10.500 maraka.

Iz inspekcije navode kako preporuka vezana za podjelu maski nije bila obavezujućeg karaktera ni u prethodnom periodu, pa ni sada, te se po tom onovu novčane, kao ni upravne mjere, nisu ni izricale.