Ukupno podjela

Posljednje objavljeno

Večeras historijski čas u povodu 75. godišnjice ‘Zeničke rezolucije’

Večeras historijski čas u povodu 75. godišnjice ‘Zeničke rezolucije’

Kulturni centar “Karneol“ večeras, u saradnji s Muzejom grada Zenice, organizira historijski čas u povodu sjećanja i 75. godišnjice “Zeničke rezolucije”, prvog javnog proglasa u Evropi protiv genocida nad Romima, objavljenog 26. maja 1942. godine.

Radi se o ratnim aktivnostima građana Zenice, koji su kao nijedan narod u Drugom svjetskom ratu, poput Bošnjaka, nijedan grad, poput Zenice, nije digao svoj glas protiv genocida nad Romima.

Zenica je tada postala jedini grad u okupiranoj Evropi u kome su spašeni Romi, zahvaljujući Rezoluciji gradskih uglednika, koja je objavljena javnosti 26. maja 1942. godine.

U toku Drugog svjetskog rata ubijeno je višev od pola miliona Roma, u Hrvatskoj je ubijeno 28.000, u Srbiji je od 60.000, koliko ih je živjelo do 1941. godine, ubijeno 16.000 Roma, a u Jasenovcu nestalo oko 16.000. Roma. U Bosni i Hercegovini nije bilo masovnih zločina nad Romima, a razlog tome jesu Bošnjačke rezolucije iz 1941. godine, te “Zenička rezolucija” od 26. maja 1942. godine, koja je isključivo apelirala na zaštitu Roma.

U Zenici je tokom ratnog doba, u doba NDH-a, živjelo oko 600 Roma. Zato je ovo jedna od najčasnijih stranica naše nacionalne i zeničke povijesti, i afirmacijom ove historijske istine nastoji se dati doprinos evropskom zalaganju za zaštitu i inkluziju Roma.

Večerašnji historijski čas obradit će dvije osnovne teme “Genocid nad Romima u II svjetskom ratu“ i “Zenička rezolucija kao platforma za zaštitu Roma u Bosni i Hercegovini“.

Kulturni centar “Karneol“ večeras, u saradnji s Muzejom grada Zenice, organizira historijski čas u povodu sjećanja i 75. godišnjice “Zeničke rezolucije”, prvog javnog proglasa u Evropi protiv genocida nad Romima, objavljenog 26. maja 1942. godine.

Radi se o ratnim aktivnostima građana Zenice, koji su kao nijedan narod u Drugom svjetskom ratu, poput Bošnjaka, nijedan grad, poput Zenice, nije digao svoj glas protiv genocida nad Romima.

Zenica je tada postala jedini grad u okupiranoj Evropi u kome su spašeni Romi, zahvaljujući Rezoluciji gradskih uglednika, koja je objavljena javnosti 26. maja 1942. godine.

U toku Drugog svjetskog rata ubijeno je višev od pola miliona Roma, u Hrvatskoj je ubijeno 28.000, u Srbiji je od 60.000, koliko ih je živjelo do 1941. godine, ubijeno 16.000 Roma, a u Jasenovcu nestalo oko 16.000. Roma. U Bosni i Hercegovini nije bilo masovnih zločina nad Romima, a razlog tome jesu Bošnjačke rezolucije iz 1941. godine, te “Zenička rezolucija” od 26. maja 1942. godine, koja je isključivo apelirala na zaštitu Roma.

U Zenici je tokom ratnog doba, u doba NDH-a, živjelo oko 600 Roma. Zato je ovo jedna od najčasnijih stranica naše nacionalne i zeničke povijesti, i afirmacijom ove historijske istine nastoji se dati doprinos evropskom zalaganju za zaštitu i inkluziju Roma.

Večerašnji historijski čas obradit će dvije osnovne teme “Genocid nad Romima u II svjetskom ratu“ i “Zenička rezolucija kao platforma za zaštitu Roma u Bosni i Hercegovini“.

Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

Zenica
scattered clouds
15.9 ° C
15.9 °
15.9 °
84%
1.2m/s
32%
ned
25 °
pon
25 °
uto
26 °
sri
27 °
čet
19 °