Bosna i Hercegovina ostat će bez više od 100 miliona eura pomoći iz evropskih fondova jer su njene vlasti još jednom propustile rokove za izradu plana reformi, što je Brisel postavio kao uslov za uključivanje u Plan rasta za zapadni Balkan.

Ova informacija je proslijeđena lokalnim medijima u BiH iz izvora Evropske komisije, uz pojašnjenje da su o tome 17. jula pismom obavijestili predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto. Ona se tim povodom nije oglasila, ali jeste ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

U izjavi iz Vašingtona, gdje je boravio u radnoj posjeti, kazao je kako nije previše iznenađen ovim ishodom jer su slična upozorenja stizala i ranije, uključujući i ono da bi BiH mogla biti potpuno isključena iz projekata povezanih s Planom rasta.

Za sada će joj ipak biti uskraćeno 108,5 miliona eura koje je trebala dobiti kao prvi podsticaj za provođenje reformi koje bi ojačale ekonomiju, što predstavlja deset posto od ukupnog iznosa od oko milijardu eura na koje ta zemlja može računati.

Ukupni fond, osmišljen kao podrška Planu rasta za šest zemalja zapadnog Balkana, vrijedan je šest milijardi eura. Cilj tog projekta je brža integracija država tog regiona s evropskim tržištem kroz jačanje međudržavne ekonomske saradnje.

“Ranjeni smo, nismo izbačeni skroz, ali će ovo uticati na našu ekonomiju. Možda je to i posljednje upozorenje da završimo svoj dio posla”, izjavio je Konaković komentarišući loše vijesti iz Brisela.

Suspenzija prve tranše pomoći direktna je posljedica činjenice da BiH još nije uspjela donijeti plan reformi na koji su trebale dati saglasnost sve razine vlasti, što je u toj zemlji s izuzetno složenim ustrojstvom uglavnom nemoguća misija.

Prvobitni plan reformi prošle godine su blokirale četiri kantona unutar Federacije BiH u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u entitetu i na državnom nivou u opoziciji. Oni su to učinili uslovljavajući svoju saglasnost zahtjevom da vlasti Republike Srpske ispune obaveze koje Banja Luka odbija, kao što je, na primjer, popunjavanje sastava Ustavnog suda BiH s dvoje sudija srpske nacionalnosti.

Nakon toga uslijedio je novi pokušaj kada je iz Vijeća ministara pokrenuta inicijativa za prerađeni dokument koji je u formi nacrta dostavljen u Brisel početkom jula, ali postupak njegovog usvajanja do sada nije završen, iako su u BiH sami sebi dali rok od 45 dana da to učine.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je u pismu koje je poslala Borjani Krišto još jednom pozvala vlasti BiH da bez odgađanja dostave konačnu verziju plana reformi kako bi ga Evropska komisija mogla procijeniti i eventualno odobriti. Ako se to ne dogodi do 30. septembra, uslijedit će dodatno smanjenje sredstava za još deset posto.

Bosna i Hercegovina ostat će bez više od 100 miliona eura pomoći iz evropskih fondova jer su njene vlasti još jednom propustile rokove za izradu plana reformi, što je Brisel postavio kao uslov za uključivanje u Plan rasta za zapadni Balkan.

Ova informacija je proslijeđena lokalnim medijima u BiH iz izvora Evropske komisije, uz pojašnjenje da su o tome 17. jula pismom obavijestili predsjedavajuću Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto. Ona se tim povodom nije oglasila, ali jeste ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

U izjavi iz Vašingtona, gdje je boravio u radnoj posjeti, kazao je kako nije previše iznenađen ovim ishodom jer su slična upozorenja stizala i ranije, uključujući i ono da bi BiH mogla biti potpuno isključena iz projekata povezanih s Planom rasta.

Za sada će joj ipak biti uskraćeno 108,5 miliona eura koje je trebala dobiti kao prvi podsticaj za provođenje reformi koje bi ojačale ekonomiju, što predstavlja deset posto od ukupnog iznosa od oko milijardu eura na koje ta zemlja može računati.

Ukupni fond, osmišljen kao podrška Planu rasta za šest zemalja zapadnog Balkana, vrijedan je šest milijardi eura. Cilj tog projekta je brža integracija država tog regiona s evropskim tržištem kroz jačanje međudržavne ekonomske saradnje.

“Ranjeni smo, nismo izbačeni skroz, ali će ovo uticati na našu ekonomiju. Možda je to i posljednje upozorenje da završimo svoj dio posla”, izjavio je Konaković komentarišući loše vijesti iz Brisela.

Suspenzija prve tranše pomoći direktna je posljedica činjenice da BiH još nije uspjela donijeti plan reformi na koji su trebale dati saglasnost sve razine vlasti, što je u toj zemlji s izuzetno složenim ustrojstvom uglavnom nemoguća misija.

Prvobitni plan reformi prošle godine su blokirale četiri kantona unutar Federacije BiH u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u entitetu i na državnom nivou u opoziciji. Oni su to učinili uslovljavajući svoju saglasnost zahtjevom da vlasti Republike Srpske ispune obaveze koje Banja Luka odbija, kao što je, na primjer, popunjavanje sastava Ustavnog suda BiH s dvoje sudija srpske nacionalnosti.

Nakon toga uslijedio je novi pokušaj kada je iz Vijeća ministara pokrenuta inicijativa za prerađeni dokument koji je u formi nacrta dostavljen u Brisel početkom jula, ali postupak njegovog usvajanja do sada nije završen, iako su u BiH sami sebi dali rok od 45 dana da to učine.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos je u pismu koje je poslala Borjani Krišto još jednom pozvala vlasti BiH da bez odgađanja dostave konačnu verziju plana reformi kako bi ga Evropska komisija mogla procijeniti i eventualno odobriti. Ako se to ne dogodi do 30. septembra, uslijedit će dodatno smanjenje sredstava za još deset posto.