Nakon šest godina Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo je reviziju liste lijekova Fonda solidarnosti. No, dok teško oboljeli čekaju savremene terapije, na tržište stižu i lijekovi izvan Evropske unije. Uz svakodnevne muke, pribojavaju se i njihove sigurnosti, dok doktori upozoravaju da su procedure kontrole nerijetko kraće.

Na listama čekanja Fonda solidarnosti više od hiljadu onkoloških pacijenata. Zbog manjka novca u Fondu, mnogi sami nabavljaju terapiju, često u inostranstvu zbog nižih cijena.

“Ja sam isto kupovala i kupujem lijekove vani, u kofer stavim. Imam dokumentacju da ja koristim taj lijek, da je lijek za moju ličnu upotrebu, jer u suštini zakonski za tri mjeseca terapiju možete nositi sa sobom”, rekla je Alma Serdarević Stefanišin iz Udruženja “Glasaj za život”.

Razlog viših cijena u BiH su marže i najviša stopa poreza na lijekove u regionu. Nedostaje i lijekova, a lista Fonda solidarnosti nije mijenjana od 2019, dakle šest godina bez praćenja savremenih terapija.

“Zakon je rekao jednom godišnje se revidira lista. Pristupi u procedurama i smjernicama su nove, drugačije. Mi se liječimo lijekovima iz 1984. godine trenutno, a mi smo u 2025. godini”, rekao je Sead Sefić iz Udruženja “Glasaj za život”.

Zbog toga je Ured za reviziju s rezervom ocijenio izvještaj Federalnog ministarstva zdravstva. Ministarstvo proceduru revizije pokrenulo, ali bez novih informacija – moguće zbog godišnjih odmora.

“Još uvijek ne znamo koje su to dijagnoze proširene u Fondu solidarnosti. I mislim ovo je odredba na nivou države, znate država donese jedno. To znamo i po federalnoj listi lijekova, federalna lista je donijela jedno, a kantoni su spuštali onako kako su mogli po svojim nekim finansijskim mogućnostima”, navela je Alma Serdarević Stefanišin.

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova upozoravaju da propisi obavezuju kantone da poštuju federalnu listu, ali većina to ne čini, što rezultira neujednačenim pristupom terapiji:

“Lijek koji je pacijentu iz jednog kantona dostupan – pacijentu iz drugog može ostati nedostižan. Ovakva praksa dodatno pro dubljuje postojeće nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti među građanima BiH.”

Osim što novih lijekova nema, problem je i dostupnost onih koji su na listi po kantonima. Svaki prolazi kontrolu Agencije za lijekove BiH prema zakonu o lijekovima. Za razliku od EU, BiH može nabavljati i lijekove izvan evropskog tržišta – poput onog iz Hong Konga koji je nedavno dobio odobrenje.

“Urađena je kontrola, pozitivan nalaz, apsolutno je dokumentacija proizvođač ju je uskladio sa svim našim zahtjevima. Išao je na komisiju za lijekove koja je utvrdila također da zadovoljava kriterije”, istaknula je Sabina Bećirović, savjetnica za osiguranje kvaliteta.

Iz Agencije tvrde da imaju sve kapacitete za procjenu, ali doktori i pacijenti strahuju da lijekovi koji nisu iz EU ili SAD-a ne prolaze jednako stroge kontrole kao originalni ili biosimilarni.

“Problem sa nekompatibilnim biosimilarima ne prolaze, onako kako mi znamo i kako su studije rekle, ne prolaze istu kontrolu proizvodnje, ne prolaze kliničke studije u većini slučajeva nisu upoređivani sa originalnim lijekom. Vi zapravo ne znate šta dobivate”, rekla je onkologinja Emina Bičakčić Filipović.

Iz Državne agencija kažu da na izmjenama pravilnika sada radi i Svjetska zdravstvena organizacija, ali pacijenti strahuju da bi mogli biti korišteni za testiranje.

“Svjetska zdravstvena organizacija trenutno radi na reviziji upravo zahtjeva za takvu vrstu lijekova koji bi trebali da budu malo fleksibilniji, kako bi mogli relaksirati propise za male proizvođače, jer ih ima jako puno na tržištu zemalja koje nisu Evropska unija”, navela je Sabina Bećirović, savjetnica za osiguranje kvaliteta.

Dok liste čekanja opadaju ne zbog liječenja, nego smrti, teško oboljeli godinama apeluju na nadležne da im osiguraju savremenu terapiju. No za to vrijeme, BiH još nema ni registar onkoloških pacijenata.

Nakon šest godina Federalno ministarstvo zdravstva pokrenulo je reviziju liste lijekova Fonda solidarnosti. No, dok teško oboljeli čekaju savremene terapije, na tržište stižu i lijekovi izvan Evropske unije. Uz svakodnevne muke, pribojavaju se i njihove sigurnosti, dok doktori upozoravaju da su procedure kontrole nerijetko kraće.

Na listama čekanja Fonda solidarnosti više od hiljadu onkoloških pacijenata. Zbog manjka novca u Fondu, mnogi sami nabavljaju terapiju, često u inostranstvu zbog nižih cijena.

“Ja sam isto kupovala i kupujem lijekove vani, u kofer stavim. Imam dokumentacju da ja koristim taj lijek, da je lijek za moju ličnu upotrebu, jer u suštini zakonski za tri mjeseca terapiju možete nositi sa sobom”, rekla je Alma Serdarević Stefanišin iz Udruženja “Glasaj za život”.

Razlog viših cijena u BiH su marže i najviša stopa poreza na lijekove u regionu. Nedostaje i lijekova, a lista Fonda solidarnosti nije mijenjana od 2019, dakle šest godina bez praćenja savremenih terapija.

“Zakon je rekao jednom godišnje se revidira lista. Pristupi u procedurama i smjernicama su nove, drugačije. Mi se liječimo lijekovima iz 1984. godine trenutno, a mi smo u 2025. godini”, rekao je Sead Sefić iz Udruženja “Glasaj za život”.

Zbog toga je Ured za reviziju s rezervom ocijenio izvještaj Federalnog ministarstva zdravstva. Ministarstvo proceduru revizije pokrenulo, ali bez novih informacija – moguće zbog godišnjih odmora.

“Još uvijek ne znamo koje su to dijagnoze proširene u Fondu solidarnosti. I mislim ovo je odredba na nivou države, znate država donese jedno. To znamo i po federalnoj listi lijekova, federalna lista je donijela jedno, a kantoni su spuštali onako kako su mogli po svojim nekim finansijskim mogućnostima”, navela je Alma Serdarević Stefanišin.

Iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova upozoravaju da propisi obavezuju kantone da poštuju federalnu listu, ali većina to ne čini, što rezultira neujednačenim pristupom terapiji:

“Lijek koji je pacijentu iz jednog kantona dostupan – pacijentu iz drugog može ostati nedostižan. Ovakva praksa dodatno pro dubljuje postojeće nejednakosti u zdravstvenoj zaštiti među građanima BiH.”

Osim što novih lijekova nema, problem je i dostupnost onih koji su na listi po kantonima. Svaki prolazi kontrolu Agencije za lijekove BiH prema zakonu o lijekovima. Za razliku od EU, BiH može nabavljati i lijekove izvan evropskog tržišta – poput onog iz Hong Konga koji je nedavno dobio odobrenje.

“Urađena je kontrola, pozitivan nalaz, apsolutno je dokumentacija proizvođač ju je uskladio sa svim našim zahtjevima. Išao je na komisiju za lijekove koja je utvrdila također da zadovoljava kriterije”, istaknula je Sabina Bećirović, savjetnica za osiguranje kvaliteta.

Iz Agencije tvrde da imaju sve kapacitete za procjenu, ali doktori i pacijenti strahuju da lijekovi koji nisu iz EU ili SAD-a ne prolaze jednako stroge kontrole kao originalni ili biosimilarni.

“Problem sa nekompatibilnim biosimilarima ne prolaze, onako kako mi znamo i kako su studije rekle, ne prolaze istu kontrolu proizvodnje, ne prolaze kliničke studije u većini slučajeva nisu upoređivani sa originalnim lijekom. Vi zapravo ne znate šta dobivate”, rekla je onkologinja Emina Bičakčić Filipović.

Iz Državne agencija kažu da na izmjenama pravilnika sada radi i Svjetska zdravstvena organizacija, ali pacijenti strahuju da bi mogli biti korišteni za testiranje.

“Svjetska zdravstvena organizacija trenutno radi na reviziji upravo zahtjeva za takvu vrstu lijekova koji bi trebali da budu malo fleksibilniji, kako bi mogli relaksirati propise za male proizvođače, jer ih ima jako puno na tržištu zemalja koje nisu Evropska unija”, navela je Sabina Bećirović, savjetnica za osiguranje kvaliteta.

Dok liste čekanja opadaju ne zbog liječenja, nego smrti, teško oboljeli godinama apeluju na nadležne da im osiguraju savremenu terapiju. No za to vrijeme, BiH još nema ni registar onkoloških pacijenata.