Zdravstveni radnici, zanatlije, informatičari, radnici u turizmu i elektrotehničari kadar su koji bi u BiH najlakše trebalo da dođe do posla jer su ova zanimanja deficitarna i ponuda poslova bila je veća od potražnje u prvoj polovini ove godine. Sa druge strane, u oblasti računovodstva, administrativnih usluga i menadžmenta došlo je do “zasićenja”, pa trendovi na tržištu rada govore kako je posao najteže pronaći u ovim oblastima. Pokazalo je ovo istraživanje portala “Posao.ba”, specijalizovanog za ovu oblast, a koje je obuhvatilo period od prvih šest mjeseci 2016.

Prema istim podacima, komercijalisti, informatičari, menadžeri, ugostitelji i ekonomisti, kadar su koji su poslodavci u BiH za prvih pola godine najviše tražili kako bi ih zaposlili. Međutim, iako za zanatliju posla ima na gotovo svakom ćošku, njih jednostavno nema.

Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže kako su trendovi takvi da to zanimanje za pojedine ljude predstavlja sramotu, što je potpuno pogrešno jer, kako tvrdi, ide se prema Zapadu, a zanatlije su tamo na prvom mjestu.

“Danas na tržištu imamo situaciju da nemamo zanatlija, a potrebno je samo godinu dana da se zanat izuči. Roditelji griješe u usmjeravanju, govoreći djeci da treba da upisuju fakultete za menadžere, portparole i slično, a što su, prema mom mišljenju, izmišljene profesije”, prokomentarisao je Bratić. Smatra kako bi djecu već od četvrtog i petog razreda osnovne škole trebalo opredjeljivati i usmjeravati u pravcu tržišta rada.

“To bi trebalo da bude obaveza škole. A školstvo danas i ne komunicira sa biroom za zapošljavanje. Trebaće mnogo vremena da se situacija kod nas popravi”, zaključio je Bratić. S njim se složio i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji je ocijenio da se naše školstvo ne podudara s tržištem rada, te da je najbitnije trud uložiti u usavršavanje.

Inače, kada je teritorijalna zastupljenost u pitanju, najveći broj oglasa za posao, i to 30,6 odsto, odnosio se na područje Sarajeva, a zatim od većih gradova slijede Banjaluka, Mostar i Tuzla. Statistika istraživanja pokazuje kako je ukupan broj oglasa za prvih pola godine veći za pet odsto u odnosu na isti period prošle godine, a oglašeno je ukupno 11.305 radnih pozicija, što je za 6,6 odsto više u odnosu na prva dva kvartala 2015. godine.

Deficitarne kategorije: 1. Zdravstvo 2. Zanatske usluge 3. Informatika 4. Turizam 5. Elektrotehnika

Suficitarne kategorije: 1. Računovodstvo 2. Administrativne i slične usluge 3. Menadžment 4. Ekonomija, bankarstvo i finansije 5. Marketing-PR

Zdravstveni radnici, zanatlije, informatičari, radnici u turizmu i elektrotehničari kadar su koji bi u BiH najlakše trebalo da dođe do posla jer su ova zanimanja deficitarna i ponuda poslova bila je veća od potražnje u prvoj polovini ove godine. Sa druge strane, u oblasti računovodstva, administrativnih usluga i menadžmenta došlo je do “zasićenja”, pa trendovi na tržištu rada govore kako je posao najteže pronaći u ovim oblastima. Pokazalo je ovo istraživanje portala “Posao.ba”, specijalizovanog za ovu oblast, a koje je obuhvatilo period od prvih šest mjeseci 2016.

Prema istim podacima, komercijalisti, informatičari, menadžeri, ugostitelji i ekonomisti, kadar su koji su poslodavci u BiH za prvih pola godine najviše tražili kako bi ih zaposlili. Međutim, iako za zanatliju posla ima na gotovo svakom ćošku, njih jednostavno nema.

Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže kako su trendovi takvi da to zanimanje za pojedine ljude predstavlja sramotu, što je potpuno pogrešno jer, kako tvrdi, ide se prema Zapadu, a zanatlije su tamo na prvom mjestu.

“Danas na tržištu imamo situaciju da nemamo zanatlija, a potrebno je samo godinu dana da se zanat izuči. Roditelji griješe u usmjeravanju, govoreći djeci da treba da upisuju fakultete za menadžere, portparole i slično, a što su, prema mom mišljenju, izmišljene profesije”, prokomentarisao je Bratić. Smatra kako bi djecu već od četvrtog i petog razreda osnovne škole trebalo opredjeljivati i usmjeravati u pravcu tržišta rada.

“To bi trebalo da bude obaveza škole. A školstvo danas i ne komunicira sa biroom za zapošljavanje. Trebaće mnogo vremena da se situacija kod nas popravi”, zaključio je Bratić. S njim se složio i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, koji je ocijenio da se naše školstvo ne podudara s tržištem rada, te da je najbitnije trud uložiti u usavršavanje.

Inače, kada je teritorijalna zastupljenost u pitanju, najveći broj oglasa za posao, i to 30,6 odsto, odnosio se na područje Sarajeva, a zatim od većih gradova slijede Banjaluka, Mostar i Tuzla. Statistika istraživanja pokazuje kako je ukupan broj oglasa za prvih pola godine veći za pet odsto u odnosu na isti period prošle godine, a oglašeno je ukupno 11.305 radnih pozicija, što je za 6,6 odsto više u odnosu na prva dva kvartala 2015. godine.

Deficitarne kategorije: 1. Zdravstvo 2. Zanatske usluge 3. Informatika 4. Turizam 5. Elektrotehnika

Suficitarne kategorije: 1. Računovodstvo 2. Administrativne i slične usluge 3. Menadžment 4. Ekonomija, bankarstvo i finansije 5. Marketing-PR