Njemačkoj sve više prijeti recesija, jer proizvodnja trenutno pada u više od 80 posto njenih industrijskih kompanija.

Budući da nemaju dovoljno posla, oko četiri posto svih firmi u najvećoj evropskoj privredi počelo je da radi sa skraćenim radnim vremenom.

Analitičari očekuju da će se u septembru broj takvih preduzeća udvostručiti, prema istraživanju instituta IFO iz Minhena.

To još ne znači da je recesija zahvatila cijelu privredu, jer najveći doprinos njemačkom BDP-u ne dolazi iz industrije, nego iz uslužnog sektora, kao u ostalim zemljama.

Službeni podaci o BDP-u u drugom tromjesečju nisu još objavljeni. Međutim, ubrzano “malaksavanje” industrije počelo se prenositi u ostale sektore.

Tako je indeks poslovne klime IFO-a u Njemačkoj pao sa 97,5 na 95,7 poena, daleko ispod nivoa od 97,1 boda, koliko su očekivali ekonomisti u anketi “Reutersa”. To je najniži nivo poslovne klime od 2013. godine, a nevolja je što se indeks već dugo pogoršava.

Glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Washington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.

Izvoz čini čak 48 posto njemačkog BDP-a. Padom prodaje najviše je pogođena automobilska industrija, koja s kooperantima čini 14 posto nacionalne ekonomije.

Nema sumnje, problemi u Njemačkoj, koja čini četvrtinu evropske privrede, osjetiće se u ostalim zemljama. Ekonomija u većini zapadnoevropskih država također gubi dah, iako sporijim tempom nego u Njemačkoj.

Njemačkoj sve više prijeti recesija, jer proizvodnja trenutno pada u više od 80 posto njenih industrijskih kompanija.

Budući da nemaju dovoljno posla, oko četiri posto svih firmi u najvećoj evropskoj privredi počelo je da radi sa skraćenim radnim vremenom.

Analitičari očekuju da će se u septembru broj takvih preduzeća udvostručiti, prema istraživanju instituta IFO iz Minhena.

To još ne znači da je recesija zahvatila cijelu privredu, jer najveći doprinos njemačkom BDP-u ne dolazi iz industrije, nego iz uslužnog sektora, kao u ostalim zemljama.

Službeni podaci o BDP-u u drugom tromjesečju nisu još objavljeni. Međutim, ubrzano “malaksavanje” industrije počelo se prenositi u ostale sektore.

Tako je indeks poslovne klime IFO-a u Njemačkoj pao sa 97,5 na 95,7 poena, daleko ispod nivoa od 97,1 boda, koliko su očekivali ekonomisti u anketi “Reutersa”. To je najniži nivo poslovne klime od 2013. godine, a nevolja je što se indeks već dugo pogoršava.

Glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine izazvan usporavanjem kineske privrede i trgovinskim ratovima koje podstiče Washington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentisane na strana tržišta.

Izvoz čini čak 48 posto njemačkog BDP-a. Padom prodaje najviše je pogođena automobilska industrija, koja s kooperantima čini 14 posto nacionalne ekonomije.

Nema sumnje, problemi u Njemačkoj, koja čini četvrtinu evropske privrede, osjetiće se u ostalim zemljama. Ekonomija u većini zapadnoevropskih država također gubi dah, iako sporijim tempom nego u Njemačkoj.