Advokati, ali i građani postaju konkurencija notarima

Objavljeno prije 8 mjeseci

Iako je Ustavni sud FBiH još 2015. godine pojedine odredbe Zakona o notarima FBiH proglasio neustavnim, još nisu usvojene izmjene ovog zakona u skladu sa navedenom odlukom.

Kako nam je kazao advokat Hakija Kurtović, na proljeće ove godine Ministarstvo pravde FBiH je pripremilo tekst izmjena ovog zakona, koje je Vlada FBiH prihvatila u formi nacrta u maju ove godine i uputila ih Parlamentu FBiH.

“Prema važećim zakonima, u roku od tri mjeseca Parlament mora razmatrati nacrt zakona, vratiti ga Vladi, koja mora provesti javne konsultacije, a zatim pripremiti prijedlog uzimajući u obzir stavove iznesene u toku tih konsultacija. Međutim, iako je od usvajanja nacrta u Vladi prošlo više od tri mjeseca, još nije pripremljen tekst prijedloga izmjena Zakona o notarima, koji bi došao u Parlament na konačno usvajanje, kazao je Kurtović.

Prema njegovim riječima, prijedlog nacrta izmjena, koje je pripremilo Ministarstvo pravde u potpunosti je usklađen sa odlukom Ustavnog suda FBiH. Podsjećamo, tom odlukom naložena je izmjena članova 6, 21. i 73. Zakona o notarima.

“Prije svega, ono zbog čega je i najviše pokrenuta apelacija Ustavnom sudu FBiH, jeste izmjena odredbe koja kaže da dokumente mogu sačinjavati samo notari. Ovim izmjenama ukida se takva odredba. Kada one budu usvojene, stanovnici FBiH će moći birati da li će neki dokument sačiniti kod notara, ili kod advokata. Moći će čak, ako su osposobljeni za to, i sami sastaviti određene dokumente. U tim slučajevima, notari će obaviti samo takozvanu solemnizaciju, odnosno ovjeru potpisa na dokumentu. U tom slučaju tarifa koja će se plaćati notarima bit će daleko niža i mislim da ona ne bi trebala prelaziti iznos od 30 KM. Takva ovjera u Hrvatskoj, recimo, iznosi 40 kuna. Prema važećim odredbama, čak i kada donesete potpuno pripremljen dokument, vi notaru morate platiti i sačinjavanje dokumenta i njegovu ovjeru po punoj tarifi”, dodao je Kurtović.

Napomenuo je kako su predloženim izmjenama obuhvačeni i uvjesti za dobijanje notarske licence.

“Izmjenama koje je pripremilo Ministarstvo pravde povećan je maksimalni broj notara, a notarski ispit, poput pravosudnog ili advokatskog, moći će polagati svi koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete. Prema važećim odredbama, treba proći 20 ili 30 godina od imenovanja prvih notara da bi se imenovali novi, što je jedna prava diskriminacija o pravu pristupa notarskom ispitu”, kazao je Kurtović.

Kada je donošen Zakon o notarima ideja je bila da se uspostavom notarske službe rasterete sudovi. Zbog toga je notarima dat širok dijapazon ovlaštenja.

“Prema Zakonu o notarima svi ugovori iz oblasti stvarnih prava u nadležnosti su notara. To su ugovori o osnivanju pravnih lica, ovjera akata pravnih lica, ugovori o hipoteci, ugovori iz oblasti porodičnog prava, ugovori iz nasljednog prava. Sve je to u nadležnosti notara, dok svugdje u svijetu, osim ugovora o doživotnom izdržavanju, sve ostale ugovore stranka može sačiniti sama, može joj sačiniti advokat, ili može dati notaru da to uradi”, pojasnio je Kurtović.