1 C
Zenica
More
    Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka
    Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka

    Ukupno podjela

    Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka

    Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka

    Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka

    BiH je poznata po velikom broju političkih partija čiji izvještaji svake godine dolaze pod lupu Centralne izborne komisije (CIK), a najnoviji podaci iz evidencije te institucije pokazuju da stranke duguju više od 200.000 maraka po osnovu izrečenih kazni.

    - Izbori 2020 -Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka

    Političke partije imaju obavezu da CIK-u dostavljaju svoje finansijske izvještaje, a komisija je nadležna za sprovođenje Zakona o finansiranju stranka te da odluči da li su stranke ili drugo lice prekršili odredbe, odnosno da u skladu sa onim što utvrdi izrekne sankcije koje mogu da budu novčane, odnosno odgovarajuće administrativne zabrane.

    Osim toga, svaku sumnju o krivičnom djelu koje se može dovesti u vezu sa finansiranjem i izbornom kampanjom obavezna je prijaviti nadležnom tužilaštvu i drugim organima nadležnim za sprovođenje zakona.

    U najnovijem izvještaju o sprovođenju zakona iz nadležnosti CIK-a, koji je upućen u parlamentarnu proceduru, istaknuto je da je lani doneseno 15 odluka kojima su novčano sankcionisane političke stranke u ukupnom iznosu od 76.500 KM i to zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka u 2016. godini.

    - Izbori 2020 -Bh. stranke za kazne dužne 200.000 maraka

    Izrečene kazne kretale su se od 1.000 do 11.700 KM, a za 13 stranaka, koje nisu podnijele godišnji finansijski izvještaj za 2017. godinu i nisu omogućile pristup svojim prostorijama zaposlenima u Službi za reviziju kako bi procijenili njihovo poslovanje, uručena je administrativna mjera kojom im je uskraćeno pravo da se kandiduju na narednim izborima.

    U CIK-u su sumirali i sve što su radili još od prije deceniju i po.

    “Od 2005. do 2019. godine doneseno je 498 odluka o sankcionisanju partija i pet odluka o sankcionisanju fizičkih lica, od čega su 405 novčane kazne, u 96 odluka je riječ o sankcionisanju administrativnom mjerom zabrane kandidovanja i dvije administrativne mjere kojima je strankama naloženo da dio sredstava uplate u dobrotvorne svrhe”, potvrdili su u CIK-u.

    Iz priloženog dodatka u CIK-ovom godišnjem izvještaju, koji je datiran na jun 2020, vidljivo je da su stranke plaćale dugove, ali da repova ima.

    “Nenaplaćeno je još više od 17 odsto izrečenih kazni”, zaključeno je u izvještaju komisije, iz koje su ranije ukazivali da imaju problema u vezi sa ovim jer se stranke gase i nema načina da naplate dug.

    Bivši član CIK-a i stručnjak za izborno zakonodavstvo Vehid Šehić je, takođe, naglašavao da za obaveze prema državi neko mora odgovarati, te da je potrebno pojačati kontrole rada stranaka da bi bilo utvrđeno da li je riječ o aktivnim strankama ili o onima kojima prijeti gašenje. Njegov stav je i da je potrebno definisati i uvesti ne samo odgovornost stranke već i pojedinaca, te da stranka ne bi smjela da bude ugašena dok ne izmiri sve obaveze, odnosno da bi nadležni trebalo da odgovaraju ne samo imovinom stranke nego i svojom ličnom.

    Prekršaji

    Političke partije u RS i FBiH proteklih godina masovno su kršile Zakon o finansiranju političkih partija i Izborni zakon BiH. Prestupi su se najčešće odnosili na neplaćanje zakupnine za stranačke prostorije, neprijavljivanje donacija i propuste u vezi sa evidentiranjem prihoda, rashoda i obaveza.

    BiH je poznata po velikom broju političkih partija čiji izvještaji svake godine dolaze pod lupu Centralne izborne komisije (CIK), a najnoviji podaci iz evidencije te institucije pokazuju da stranke duguju više od 200.000 maraka po osnovu izrečenih kazni.

    Političke partije imaju obavezu da CIK-u dostavljaju svoje finansijske izvještaje, a komisija je nadležna za sprovođenje Zakona o finansiranju stranka te da odluči da li su stranke ili drugo lice prekršili odredbe, odnosno da u skladu sa onim što utvrdi izrekne sankcije koje mogu da budu novčane, odnosno odgovarajuće administrativne zabrane.

    Osim toga, svaku sumnju o krivičnom djelu koje se može dovesti u vezu sa finansiranjem i izbornom kampanjom obavezna je prijaviti nadležnom tužilaštvu i drugim organima nadležnim za sprovođenje zakona.

    U najnovijem izvještaju o sprovođenju zakona iz nadležnosti CIK-a, koji je upućen u parlamentarnu proceduru, istaknuto je da je lani doneseno 15 odluka kojima su novčano sankcionisane političke stranke u ukupnom iznosu od 76.500 KM i to zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka u 2016. godini.

    Izrečene kazne kretale su se od 1.000 do 11.700 KM, a za 13 stranaka, koje nisu podnijele godišnji finansijski izvještaj za 2017. godinu i nisu omogućile pristup svojim prostorijama zaposlenima u Službi za reviziju kako bi procijenili njihovo poslovanje, uručena je administrativna mjera kojom im je uskraćeno pravo da se kandiduju na narednim izborima.

    U CIK-u su sumirali i sve što su radili još od prije deceniju i po.

    “Od 2005. do 2019. godine doneseno je 498 odluka o sankcionisanju partija i pet odluka o sankcionisanju fizičkih lica, od čega su 405 novčane kazne, u 96 odluka je riječ o sankcionisanju administrativnom mjerom zabrane kandidovanja i dvije administrativne mjere kojima je strankama naloženo da dio sredstava uplate u dobrotvorne svrhe”, potvrdili su u CIK-u.

    Iz priloženog dodatka u CIK-ovom godišnjem izvještaju, koji je datiran na jun 2020, vidljivo je da su stranke plaćale dugove, ali da repova ima.

    “Nenaplaćeno je još više od 17 odsto izrečenih kazni”, zaključeno je u izvještaju komisije, iz koje su ranije ukazivali da imaju problema u vezi sa ovim jer se stranke gase i nema načina da naplate dug.

    Bivši član CIK-a i stručnjak za izborno zakonodavstvo Vehid Šehić je, takođe, naglašavao da za obaveze prema državi neko mora odgovarati, te da je potrebno pojačati kontrole rada stranaka da bi bilo utvrđeno da li je riječ o aktivnim strankama ili o onima kojima prijeti gašenje. Njegov stav je i da je potrebno definisati i uvesti ne samo odgovornost stranke već i pojedinaca, te da stranka ne bi smjela da bude ugašena dok ne izmiri sve obaveze, odnosno da bi nadležni trebalo da odgovaraju ne samo imovinom stranke nego i svojom ličnom.

    Prekršaji

    Političke partije u RS i FBiH proteklih godina masovno su kršile Zakon o finansiranju političkih partija i Izborni zakon BiH. Prestupi su se najčešće odnosili na neplaćanje zakupnine za stranačke prostorije, neprijavljivanje donacija i propuste u vezi sa evidentiranjem prihoda, rashoda i obaveza.

    Zenica
    overcast clouds
    1 ° C
    1 °
    1 °
    100 %
    0.5kmh
    95 %
    čet
    21 °
    pet
    22 °
    sub
    14 °
    ned
    14 °
    pon
    14 °

    Posljednje objavljeno

    Naučnici predviđaju: Šta će na kraju biti sa koronavirusom?

    Jedan od najznačajnijih britanskih naučnika, Patrick Vallance, smatra da će koronavirus vjerovatno postati stalno oboljenje poput gripe ako vakcina protiv ovog virusa...

    Krizni štab FBiH traži od političkih stranaka da ne organizuju predizborne skupove

    Iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva apeluju na političke stranke da u predizbornoj kampanji smanje fizičke kontakte ljudi, odnosno da ne održavaju...

    Potrošio novac u kockarnici pa prijavio da mu je ukraden

    Policijski službenici Policijske stanice Brod utvrdili su da je M.H. sa područja Žepča lažno prijavio da mu je ukraden novčanik sa novcem,...

    Muškarac najljepše živi pored žene koja mu stalno “zvoca”

    Naučnici su dokazali da su žene koje posjeduju jake ličnosti pravi dragulj za partnera. Prema studiji, takva žena znatno smanjuje rizik od...