Zbog manjkavosti Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, BiH je za 10 godina, koliko je on u primjeni, izgubila oko 300 miliona maraka.

Procjene su da je bh. privreda oštećena za više od milijardu maraka. Značajan dio tog novca odnosi se na poreze koji naši prevoznici plaćaju u inostranstvu, dok BiH strane prevoznike ne oporezuje, niti im naplaćuje bilo kakvu naknadu za korištenje bh. puteva.

Bh. prevoznici podređeni su u odnosu na strane. Objašnjava Nikola Grbić, predsjdnik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS-a: «Prevoznik iz BiH koji uvozi u Mađarsku – na samoj granici dužan je da ode na jedan automat i tu tačno mora da ukuca sve i jedan grad kroz koji će proći i da se drži te maršrute».

Svaki pedalj korištenja puteva u većem dijelu Evrope mora se platiti.Kako to izgleda u praksi, na primjeru srednje skupe opcije – poput prevoza za Holandiju i nazad – pojašnjava autoprevoznik Jovo Cvijić. Tvrdi da će samo u jednom smjeru platiti 1.500 maraka putarine, a stranac u BiH možda neće ništa: «Strano vozilo kada dođe u BiH – bilo putničko, bilo teretno – ne plati ništa osim ako ga zadesi da ne zaobiđe ove dionice autoputa».

A pokušaja da se izmijeni sporni Pravilnik bilo je i ranije, no za to nije bilo podrške onih koji su sve trebali i usvojit – Upravnog odbora UIO-a BiH. U izradi je novi, ističe Ratko Kovačević, portparol UIO-a BiH: «U taj novi prijedlog već smo uključili i obavezu da strani prevoznici plaćaju PDV kada ulaze u BiH, i to opet na identičan nacin – dakle, da osnovica bude upravo broj prijeđenih kilometara i broj putnika koje prevoze. Kada i novi zakon i pravilnik budu na snazi, očekujemo da će konačno bit ispunjeni i ovi uslovi».

Ova situacija koštala je i državu i privrednike. Milioni maraka su, između ostalog, mogli biti utrošeni na sanaciju i održavanje postojećih, ali i pravljenje novih puteva.

“To su sredstva kojima smo mogli finansirati 5.000 radnih mjesta. Dva puta je on veći od duga koji imaju entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i 4 puta veći od dugova oba fonda za PIO”, navodi Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Bh. autoprevoznici ukazuju i na druge namete zbog kojih su u podređenom položaju.

Kako kaže Grbić, registracije jednog tegljača u BiH košta 1.950 maraka – registracija istog takvog kamiona u Sloveniji ili Srbiji je 150 eura.

Upravo zbog togabh. autprevoznici traže uvođenje PDV-a, vinjete ili drugog oblika naknade stranim prevoznicima za korištenje naših puteva jer bi ubiranjem tog novca država, između ostalog, bila u mogućnosti i smanjiti cijenu registracije domaćim prevoznicima te ih konačno dovesti u ravopravan položaj na tržištu.

Zbog manjkavosti Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, BiH je za 10 godina, koliko je on u primjeni, izgubila oko 300 miliona maraka.

Procjene su da je bh. privreda oštećena za više od milijardu maraka. Značajan dio tog novca odnosi se na poreze koji naši prevoznici plaćaju u inostranstvu, dok BiH strane prevoznike ne oporezuje, niti im naplaćuje bilo kakvu naknadu za korištenje bh. puteva.

Bh. prevoznici podređeni su u odnosu na strane. Objašnjava Nikola Grbić, predsjdnik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS-a: «Prevoznik iz BiH koji uvozi u Mađarsku – na samoj granici dužan je da ode na jedan automat i tu tačno mora da ukuca sve i jedan grad kroz koji će proći i da se drži te maršrute».

Svaki pedalj korištenja puteva u većem dijelu Evrope mora se platiti.Kako to izgleda u praksi, na primjeru srednje skupe opcije – poput prevoza za Holandiju i nazad – pojašnjava autoprevoznik Jovo Cvijić. Tvrdi da će samo u jednom smjeru platiti 1.500 maraka putarine, a stranac u BiH možda neće ništa: «Strano vozilo kada dođe u BiH – bilo putničko, bilo teretno – ne plati ništa osim ako ga zadesi da ne zaobiđe ove dionice autoputa».

A pokušaja da se izmijeni sporni Pravilnik bilo je i ranije, no za to nije bilo podrške onih koji su sve trebali i usvojit – Upravnog odbora UIO-a BiH. U izradi je novi, ističe Ratko Kovačević, portparol UIO-a BiH: «U taj novi prijedlog već smo uključili i obavezu da strani prevoznici plaćaju PDV kada ulaze u BiH, i to opet na identičan nacin – dakle, da osnovica bude upravo broj prijeđenih kilometara i broj putnika koje prevoze. Kada i novi zakon i pravilnik budu na snazi, očekujemo da će konačno bit ispunjeni i ovi uslovi».

Ova situacija koštala je i državu i privrednike. Milioni maraka su, između ostalog, mogli biti utrošeni na sanaciju i održavanje postojećih, ali i pravljenje novih puteva.

“To su sredstva kojima smo mogli finansirati 5.000 radnih mjesta. Dva puta je on veći od duga koji imaju entitetski fondovi zdravstvenog osiguranja i 4 puta veći od dugova oba fonda za PIO”, navodi Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.

Bh. autoprevoznici ukazuju i na druge namete zbog kojih su u podređenom položaju.

Kako kaže Grbić, registracije jednog tegljača u BiH košta 1.950 maraka – registracija istog takvog kamiona u Sloveniji ili Srbiji je 150 eura.

Upravo zbog togabh. autprevoznici traže uvođenje PDV-a, vinjete ili drugog oblika naknade stranim prevoznicima za korištenje naših puteva jer bi ubiranjem tog novca država, između ostalog, bila u mogućnosti i smanjiti cijenu registracije domaćim prevoznicima te ih konačno dovesti u ravopravan položaj na tržištu.