15.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    15.1 ° C
    15.2 °
    15.1 °
    95 %
    0.7kmh
    50 %
    uto
    21 °
    sri
    23 °
    čet
    17 °
    pet
    18 °
    sub
    11 °
    Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno

    Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno

    Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno

    Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization – FAO) Ujedinjenih nacija obilježava 1. juni kao Svjetski dan mlijeka kako bi proslavila sektor proizvodnje mlijeka i istakla važnost mliječnih proizvoda kao globalne hrane.

    Svake godine od 1. juna 2001. godine ovaj se dan obilježava raznim događajima i programima koji imaju za cilj naglasiti važnost mlijeka, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Glavni važan cilj koji stoji iza Svjetskog dana mlijeka je osvijestiti ljude o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u našem životu. Osim što su odličan izvor prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi također su sredstvo preživljavanja za gotovo milijardu ljudi širom svijeta. Tržište mliječnih proizvoda vrlo je važna komponenta globalne ekonomije.

    Najčešće vrste i sastojci mlijeka

    – Proizvodnja mlijeka mnogim je poljoprivrednicima egzistencijalno zanimanje. Mlijeko se kao sirovina prvenstveno koristi za preradu u mljekarskoj industriji, ali i u pripremanju druge hrane. Iako se upotrebljava mlijeko krava, bivola, ovaca, koza, deva i kobila, ipak je u prehrani i proizvodnji dominantno kravlje mlijeko. Na proizvodnju mlijeka utječe niz faktora kao što su agroekološki klimatski faktori, stepen razvoja privrede, vjerska struktura stanovništva, tradicijski aspekt, te navika konzumiranja mlijeka i mliječnih prerađevina, ističe Rusmir Goletić iz Veterinarskog zavoda Instituta (INZ).

    Kravlje mlijeko, kao i druge vrste mlijeka, složen je biološki proizvod raznolikog i promjenljivog sastava, a sastav ovisi o mnogim faktorima. Mlijeko sadrži niz fizikalno hemijskih sastojaka pa se u praksi koriste uobičajeni podaci o udjelu vode, mliječnoj masti, bjelančevinama, mliječnom šećeru (laktoza) i udjelu pepela i ukupnoj bezmasnoj suhoj tvari. Kravlje mlijeko sadrži prosječno 87,4 posto vode i to u dva oblika kao slobodna ili kao vezana voda.

    Bjelančevina ima prosječno 3,3 posto i one su u prehrambenom smislu najvažniji sastojak mlijeka. Bjelančevine mlijeka sastoje se od dvije grupe, kazeina 78,5 posto i bjelančevina sirutke 16,5 posto. Mliječna mast (3,9 posto) ima najveću energetsku vrijednost u mlijeku, a sastoji se od triglicerida (97 – 98 posto), dok se drugi sastojci nalaze u malim količinama. Sadržaj mliječne masti najviše je promjenjiv sastojak. Mliječni šećer (laktoza 4,7 posto) u mlijeku je prirodni šećer, pa uz hranidbenu energetsku vrijednost, ima i dijetetski značaj. Kravlje mlijeko prosječno ima 4,8 posto laktoze i značajna je u tehnologiji proizvodnje fermentiranih proizvoda i nekih vrsta sireva.

    Kozje mlijeko je posebnog okusa, po hemijskim i fizikalnim osobinama slično je kravljem mlijeku, osim što ima nešto više mliječne masti i manje bjelančevina. Ovčije mlijeko bogatije je mliječnom masti (6,6 posto) i bjelančevinama (5,2 posto), a mlijeko i mliječni proizvodi imaju specifičnu aromu.

    U uvjetima ekstenzivne proizvodnje mlijeka minimalna je higijenska kvaliteta mlijeka pa je rizičan broj mikroorganizama i somatskih stanica, te dopuštene količine rezidua antibiotika i hormona, a osobito je rizična prisutnost drugih zabranjenih materija. Stoga sirovo svježe kravlje mlijeko, kao komercijalno mlijeko namijenjeno tržištu za daljnju preradu i korištenje, mora udovoljavati uslovima kvalitete propisane domaćim i međunarodnim standardima, kažu u INZ-u.

    Prednosti i potrebe upotrebe mlijeka u prehrani

    Mlijeko i prerađevine se preporučuju u svakodnevnoj prehrani i to zbog nutritivnog i medicinskog značaja jer opskrbljuje organizam potrebnim hranjivim tvarima kojih u mlijeku ima oko 100. Mlijeko kao osnovni prehrambeni proizvod najvažnija je namirnica animalnog porijekla i organizmu daje energetsku komponentu, hranidbenu vrijednost, vitamine, minerale te određene zaštitne materije. Koriste ga sve dobne kategorije ljudi, a osobito je značajno u prehrani adolescenata, predškolske i školske djece.

    Budući da pozitivno utječe na razvoj i rast, preporučuje se da djeca u tri obroka dnevno konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Starijim osobama mlijeko smanjuje rizik od osteoporoze, a potrebno je i za druge funkcije u organizmu. Značajno je zbog prevencije određenih bolesti. U BiH, kao i većem dijelu svijeta, zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani nije zadovoljavajuća jer se ne primjenjuju preporuke o 2-3 obroka mlijeka u dnevnoj prehrani.

    Organizacija za hranu i poljoprivredu (Food and Agriculture Organization – FAO) Ujedinjenih nacija obilježava 1. juni kao Svjetski dan mlijeka kako bi proslavila sektor proizvodnje mlijeka i istakla važnost mliječnih proizvoda kao globalne hrane.

    Svake godine od 1. juna 2001. godine ovaj se dan obilježava raznim događajima i programima koji imaju za cilj naglasiti važnost mlijeka, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

    Glavni važan cilj koji stoji iza Svjetskog dana mlijeka je osvijestiti ljude o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u našem životu. Osim što su odličan izvor prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi također su sredstvo preživljavanja za gotovo milijardu ljudi širom svijeta. Tržište mliječnih proizvoda vrlo je važna komponenta globalne ekonomije.

    Najčešće vrste i sastojci mlijeka

    – Proizvodnja mlijeka mnogim je poljoprivrednicima egzistencijalno zanimanje. Mlijeko se kao sirovina prvenstveno koristi za preradu u mljekarskoj industriji, ali i u pripremanju druge hrane. Iako se upotrebljava mlijeko krava, bivola, ovaca, koza, deva i kobila, ipak je u prehrani i proizvodnji dominantno kravlje mlijeko. Na proizvodnju mlijeka utječe niz faktora kao što su agroekološki klimatski faktori, stepen razvoja privrede, vjerska struktura stanovništva, tradicijski aspekt, te navika konzumiranja mlijeka i mliječnih prerađevina, ističe Rusmir Goletić iz Veterinarskog zavoda Instituta (INZ).

    Kravlje mlijeko, kao i druge vrste mlijeka, složen je biološki proizvod raznolikog i promjenljivog sastava, a sastav ovisi o mnogim faktorima. Mlijeko sadrži niz fizikalno hemijskih sastojaka pa se u praksi koriste uobičajeni podaci o udjelu vode, mliječnoj masti, bjelančevinama, mliječnom šećeru (laktoza) i udjelu pepela i ukupnoj bezmasnoj suhoj tvari. Kravlje mlijeko sadrži prosječno 87,4 posto vode i to u dva oblika kao slobodna ili kao vezana voda.

    Bjelančevina ima prosječno 3,3 posto i one su u prehrambenom smislu najvažniji sastojak mlijeka. Bjelančevine mlijeka sastoje se od dvije grupe, kazeina 78,5 posto i bjelančevina sirutke 16,5 posto. Mliječna mast (3,9 posto) ima najveću energetsku vrijednost u mlijeku, a sastoji se od triglicerida (97 – 98 posto), dok se drugi sastojci nalaze u malim količinama. Sadržaj mliječne masti najviše je promjenjiv sastojak. Mliječni šećer (laktoza 4,7 posto) u mlijeku je prirodni šećer, pa uz hranidbenu energetsku vrijednost, ima i dijetetski značaj. Kravlje mlijeko prosječno ima 4,8 posto laktoze i značajna je u tehnologiji proizvodnje fermentiranih proizvoda i nekih vrsta sireva.

    Kozje mlijeko je posebnog okusa, po hemijskim i fizikalnim osobinama slično je kravljem mlijeku, osim što ima nešto više mliječne masti i manje bjelančevina. Ovčije mlijeko bogatije je mliječnom masti (6,6 posto) i bjelančevinama (5,2 posto), a mlijeko i mliječni proizvodi imaju specifičnu aromu.

    U uvjetima ekstenzivne proizvodnje mlijeka minimalna je higijenska kvaliteta mlijeka pa je rizičan broj mikroorganizama i somatskih stanica, te dopuštene količine rezidua antibiotika i hormona, a osobito je rizična prisutnost drugih zabranjenih materija. Stoga sirovo svježe kravlje mlijeko, kao komercijalno mlijeko namijenjeno tržištu za daljnju preradu i korištenje, mora udovoljavati uslovima kvalitete propisane domaćim i međunarodnim standardima, kažu u INZ-u.

    Prednosti i potrebe upotrebe mlijeka u prehrani

    Mlijeko i prerađevine se preporučuju u svakodnevnoj prehrani i to zbog nutritivnog i medicinskog značaja jer opskrbljuje organizam potrebnim hranjivim tvarima kojih u mlijeku ima oko 100. Mlijeko kao osnovni prehrambeni proizvod najvažnija je namirnica animalnog porijekla i organizmu daje energetsku komponentu, hranidbenu vrijednost, vitamine, minerale te određene zaštitne materije. Koriste ga sve dobne kategorije ljudi, a osobito je značajno u prehrani adolescenata, predškolske i školske djece.

    Budući da pozitivno utječe na razvoj i rast, preporučuje se da djeca u tri obroka dnevno konzumiraju mlijeko i mliječne prerađevine. Starijim osobama mlijeko smanjuje rizik od osteoporoze, a potrebno je i za druge funkcije u organizmu. Značajno je zbog prevencije određenih bolesti. U BiH, kao i većem dijelu svijeta, zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani nije zadovoljavajuća jer se ne primjenjuju preporuke o 2-3 obroka mlijeka u dnevnoj prehrani.

    Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno
    Danas je Svjetski dan mlijeka kojeg ne koristimo dovoljno

    Posljednje objavljeno