Kafa se često hvali jer sadrži razne antioksidanse, ali ako se pije na prazan želudac, omiljeni napitak može napraviti više štete nego koristi. Naučnici su proučavali šta se događa u tijelu nakon što natašte popijemo kavu, bez obzira na to je li ona turska, instant ili s mlijekom, te su došli do nekoliko zaključaka.

1. Povećava se razina želučane kiseline
Kafa u praznom želucu povećava izlučivanje klorovodične kiseline u probavni sistem, što je loše kod ljudi koji boluju od gastritisa i imaju povećanu razinu kiseline. Stoga se povećava rizik nastanka čireva te pojačava kronični gastritis, sindrom iritabilnog crijeva i želučanog refluksa.

2. Postajemo tjeskobni i podložniji stresu
Kafa utječe na povećanje razine hormona stresa kortizola, posebno ako se pije natašte. Hrana djeluje umirujuće na organizam i ublažava negativan učinak kave.

3. Smanjuje se razina hormona sreće
Kofein ometa proizvodnju serotonina, neurotransmitera odgovornog za osjećaj zadovoljstva i sreće. Njegov nedostatak glavni je uzrok depresije i mentalnih bolesti.

Iako ćete nakon ispijanja omiljenog napitka na prazan želudac najprije osjetiti naglo podizanje raspoloženja, za sat-dva ono će pasti. Ako kafu pijete nekoliko puta dnevno, izlučivanje serotonina počet će ovisiti o vanjskim čimbenicima, a ne o radu organizma.

Kafa se često hvali jer sadrži razne antioksidanse, ali ako se pije na prazan želudac, omiljeni napitak može napraviti više štete nego koristi. Naučnici su proučavali šta se događa u tijelu nakon što natašte popijemo kavu, bez obzira na to je li ona turska, instant ili s mlijekom, te su došli do nekoliko zaključaka.

1. Povećava se razina želučane kiseline
Kafa u praznom želucu povećava izlučivanje klorovodične kiseline u probavni sistem, što je loše kod ljudi koji boluju od gastritisa i imaju povećanu razinu kiseline. Stoga se povećava rizik nastanka čireva te pojačava kronični gastritis, sindrom iritabilnog crijeva i želučanog refluksa.

2. Postajemo tjeskobni i podložniji stresu
Kafa utječe na povećanje razine hormona stresa kortizola, posebno ako se pije natašte. Hrana djeluje umirujuće na organizam i ublažava negativan učinak kave.

3. Smanjuje se razina hormona sreće
Kofein ometa proizvodnju serotonina, neurotransmitera odgovornog za osjećaj zadovoljstva i sreće. Njegov nedostatak glavni je uzrok depresije i mentalnih bolesti.

Iako ćete nakon ispijanja omiljenog napitka na prazan želudac najprije osjetiti naglo podizanje raspoloženja, za sat-dva ono će pasti. Ako kafu pijete nekoliko puta dnevno, izlučivanje serotonina počet će ovisiti o vanjskim čimbenicima, a ne o radu organizma.