Za predstojeću raspravu o žalbi Tužilaštva na prvostepenu oslobađajuću presudu koju je Haški tribunal Vojislavu Šešelju izrekao prošle godine, sud u Hagu će Šešelju postaviti pravnog zastupnika, saopšteno je iz Tribunala. Uloga postavljenog pravnog zastupnika biće ograničena isključivo na zaštitu proceduralnih prava optuženog tokom rasprave.

Taj zastupnik, navodi se u saopštenju iz Haškog tribunala, neće moći da ulazi u srž predmeta, odnosno da “u Šešeljevo ime odgovara na suštinu žalbe Tužilaštva”, a postavljenog pravnog zastupnika naknadno će imenovati Sekretarijat Haškog tribunala.

Haški sud je Šešelju postavio pravnog zastupnika nakon što on nije zvanično odgovorio na poziv Suda da se izjasni da li će prisustvovati raspravi o žalbi. Sudija Teodor Meron (Theodor) ocijenio je da je odbijanje optuženog Vojislava Šešelja da učestvuje u raspravi “ometanje procesa koje opravdava da njegovo pravo da sam sebe zastupa bude ograničeno”.

Podsjećamo da je Šešelj, nakon puštanja na privremenu slobodu, više puta izjavljivao da se u Hag neće dobrovoljno vraćati. Sud je ranije Šešelju ostavio i mogućnost da u raspravi učestvuje putem video linka iz Beograda.

Ukoliko ne bude prisustvovao raspravi, Haški tribunal daje Vojislavu Šešelju mogućnost da na žalbu tužioca odgovori u roku od deset dana nakon što primi zapisnik sa zasjedanja.

U pisanom odgovoru na žalbu Tužilaštva, Šešelj je ranije Apelaciono vijeće Haškog suda obavijestio da se u Hag neće vraćati dobrovoljno, kao i da ne namjerava prisustvovati izricanju pravosnažne presude.

Sudsko vijeće Haškog tribunala je većinom glasova u martu prošle godine Vojislava Šešelja prvostepeno oslobodilo krivice za zločine počinjene nad stanovništvom nesrpske nacionalnosti u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo u Hagu je žalbom na prvostepenu oslobađajuću presudu zatražilo da presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na 28 godina zatvora. Optužnica Vojislava Šešelja tereti za progon stanovništva nesrpske nacionalnosti na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje, kao i za zločine protiv čovječnosti, ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Za predstojeću raspravu o žalbi Tužilaštva na prvostepenu oslobađajuću presudu koju je Haški tribunal Vojislavu Šešelju izrekao prošle godine, sud u Hagu će Šešelju postaviti pravnog zastupnika, saopšteno je iz Tribunala. Uloga postavljenog pravnog zastupnika biće ograničena isključivo na zaštitu proceduralnih prava optuženog tokom rasprave.

Taj zastupnik, navodi se u saopštenju iz Haškog tribunala, neće moći da ulazi u srž predmeta, odnosno da “u Šešeljevo ime odgovara na suštinu žalbe Tužilaštva”, a postavljenog pravnog zastupnika naknadno će imenovati Sekretarijat Haškog tribunala.

Haški sud je Šešelju postavio pravnog zastupnika nakon što on nije zvanično odgovorio na poziv Suda da se izjasni da li će prisustvovati raspravi o žalbi. Sudija Teodor Meron (Theodor) ocijenio je da je odbijanje optuženog Vojislava Šešelja da učestvuje u raspravi “ometanje procesa koje opravdava da njegovo pravo da sam sebe zastupa bude ograničeno”.

Podsjećamo da je Šešelj, nakon puštanja na privremenu slobodu, više puta izjavljivao da se u Hag neće dobrovoljno vraćati. Sud je ranije Šešelju ostavio i mogućnost da u raspravi učestvuje putem video linka iz Beograda.

Ukoliko ne bude prisustvovao raspravi, Haški tribunal daje Vojislavu Šešelju mogućnost da na žalbu tužioca odgovori u roku od deset dana nakon što primi zapisnik sa zasjedanja.

U pisanom odgovoru na žalbu Tužilaštva, Šešelj je ranije Apelaciono vijeće Haškog suda obavijestio da se u Hag neće vraćati dobrovoljno, kao i da ne namjerava prisustvovati izricanju pravosnažne presude.

Sudsko vijeće Haškog tribunala je većinom glasova u martu prošle godine Vojislava Šešelja prvostepeno oslobodilo krivice za zločine počinjene nad stanovništvom nesrpske nacionalnosti u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo u Hagu je žalbom na prvostepenu oslobađajuću presudu zatražilo da presuda bude poništena i da Šešelj bude proglašen krivim i osuđen na 28 godina zatvora. Optužnica Vojislava Šešelja tereti za progon stanovništva nesrpske nacionalnosti na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i prisilno premještanje, kao i za zločine protiv čovječnosti, ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine, kao i za kršenje zakona i običaja ratovanja.