5.9 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Hrvatska priprema izmjene zakona za poboljšanje uslova za uvoz radne snage

    Hrvatska priprema izmjene zakona za poboljšanje uslova za uvoz radne snage

    MUP Hrvatske je objavio da se pripremaju izmjene zakona s ciljem poboljšanja uslova za uvoz strane radne snage. Kako javljaju, planira se pojačati i nadzor poslodavaca postavljanjem novih uslova, poput uvođenja razmjera između broja domaćih i stranih radnika.

    U Hrvatskoj je prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a međuresorna grupa, u koju su, uz državna tijela, uključeni i predstavnici sindikata te poslodavci, radi na promjenama zakonskih propisa kako bi se “uveo red u sistem uvoza strane radne snage”.

    Promjenama koje se već duže najavljuju trebali bi se bolje regulisati i nadzirati poslodavci, a uvode se i kontrole kvaliteta radne snage koju poslodavci uvoze.

    “Uz mnoge druge promjene, želimo istaknuti i one kojima se bolje reguliše i nadzire zapošljavanje strane radne snage u svrhu zaštite stranih radnika, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, naročito ona kvalifikovana”, ističu iz MUP-a u odgovoru “Hini”.

    Iz MUP-a ističu da će se ubuduće postrožiti usloviti za izdavanje radnih dozvola tako da će se uvesti novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenja HZZ-a temelj je na kojemu Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje radne dozvole.

    Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uslove rada koje nude kako bi se uvjerili da se radi o urednim poslodavcima. MUP poručuje i da će pojačati nadzor poslodavaca kako bi detektovali one koji “zloupotrebljavaju sistem” i tako čine nelojalnu tržišnu konkurenciju, a s ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sistema zapošljavanja.

    Navode i primjere pa poručuju kako se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obavezu da za radnike u deficitarnim zanimanjima prilože i dokaz o kompetencijama koje posjeduju kako bi se izbjegao uvoz onih radnika koji ne posjeduju znanja i vještine određenog deficitarnog zanimanja.

    Planira se i uvođenje ograničenja broja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola po poslodavcu, skladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Time se žele izbjeći situacije u kojima pojedine kompanije podnose velik broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola, a posebno kod onih pravnih osoba koje su ciljano osnovane radi uvoza radne snage, ističu.

    Osim toga, od poslodavaca će tražiti i da imaju određen obim broja zaposlenih domaćih i stranih radnika.

    Nadalje, uslovi za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a biće i taj da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika (državljanina Hrvatske, EGP-a ili Švajcarske) na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj uslov postojao je i do sada, ali je bio kraći – fabrike su trebale imati jednog domaćeg zaposlenog najmanje šest mjeseci.

    Takođe, postrožavaju se i provjere o dugovanjima poslodavaca. Do sada je jedan od uslova za pozitivno mišljenje bio da poslodavci nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja, a sada će se provjeravati podmirene obaveze poslodavaca po osnovi svih javnih davanja.

    Takođe, kompanije koje žele uvesti radnu snagu moraće imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Predlaže se da se za uslov izdavanja radnih dozvola postavi minimalan promet od 10.000 evra za pravnu osobu mjesečno u periodu od 6 mjeseci te 15.000 evra za fizičku osobu.

    Prema ranijim najavama, jedan od prijedloga je i da se produži važenje radne dozvole s jedne na tri godine, kao i produženja sezonskih dozvola za rad za određena zanimanja sa 6 na 9 mjeseci.

    Takođe, žele se uvesti i promjene prema kojima državljani trećih zemalja, kod promjene poslodavaca, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad, već će samo novi poslodavci morati zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a za te radnike, istakao je sredinom prošle godine državni sekretar u MUP-u Žarko Katić.

    Iz MUP-a su izašli i s konkretnijim podacima o broju aktivnih radnih dozvola prošle godine. Iako je 2023. godine izdano ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, na zadnji dan prošle godine broj stranih radnika s važećom dozvolom za rad bio je manji za 50 hiljada, odnosno bilo ih je 117.549.

    To objašnjavaju činjenicom da strani radnici u Hrvatskoj mogu mijenjati poslove pa tokom godine za istu osobu to tijelo može izdati više dozvola za boravak i rad. Na to treba dodati i činjenicu da je od ukupnog broja izdanih dozvola, njih preko 18.000 bilo za sezonske poslove, odnosno te su dozvole izdane s rokom trajanja od 6 mjeseci, prenosi “Indeks”.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    MUP Hrvatske je objavio da se pripremaju izmjene zakona s ciljem poboljšanja uslova za uvoz strane radne snage. Kako javljaju, planira se pojačati i nadzor poslodavaca postavljanjem novih uslova, poput uvođenja razmjera između broja domaćih i stranih radnika.

    U Hrvatskoj je prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a međuresorna grupa, u koju su, uz državna tijela, uključeni i predstavnici sindikata te poslodavci, radi na promjenama zakonskih propisa kako bi se “uveo red u sistem uvoza strane radne snage”.

    - Reklama -

    Promjenama koje se već duže najavljuju trebali bi se bolje regulisati i nadzirati poslodavci, a uvode se i kontrole kvaliteta radne snage koju poslodavci uvoze.

    - Reklama -

    “Uz mnoge druge promjene, želimo istaknuti i one kojima se bolje reguliše i nadzire zapošljavanje strane radne snage u svrhu zaštite stranih radnika, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, naročito ona kvalifikovana”, ističu iz MUP-a u odgovoru “Hini”.

    - Reklama -

    Iz MUP-a ističu da će se ubuduće postrožiti usloviti za izdavanje radnih dozvola tako da će se uvesti novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenja HZZ-a temelj je na kojemu Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje radne dozvole.

    Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uslove rada koje nude kako bi se uvjerili da se radi o urednim poslodavcima. MUP poručuje i da će pojačati nadzor poslodavaca kako bi detektovali one koji “zloupotrebljavaju sistem” i tako čine nelojalnu tržišnu konkurenciju, a s ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sistema zapošljavanja.

    Navode i primjere pa poručuju kako se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obavezu da za radnike u deficitarnim zanimanjima prilože i dokaz o kompetencijama koje posjeduju kako bi se izbjegao uvoz onih radnika koji ne posjeduju znanja i vještine određenog deficitarnog zanimanja.

    Planira se i uvođenje ograničenja broja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola po poslodavcu, skladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Time se žele izbjeći situacije u kojima pojedine kompanije podnose velik broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola, a posebno kod onih pravnih osoba koje su ciljano osnovane radi uvoza radne snage, ističu.

    Osim toga, od poslodavaca će tražiti i da imaju određen obim broja zaposlenih domaćih i stranih radnika.

    Nadalje, uslovi za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a biće i taj da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika (državljanina Hrvatske, EGP-a ili Švajcarske) na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj uslov postojao je i do sada, ali je bio kraći – fabrike su trebale imati jednog domaćeg zaposlenog najmanje šest mjeseci.

    Takođe, postrožavaju se i provjere o dugovanjima poslodavaca. Do sada je jedan od uslova za pozitivno mišljenje bio da poslodavci nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja, a sada će se provjeravati podmirene obaveze poslodavaca po osnovi svih javnih davanja.

    Takođe, kompanije koje žele uvesti radnu snagu moraće imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Predlaže se da se za uslov izdavanja radnih dozvola postavi minimalan promet od 10.000 evra za pravnu osobu mjesečno u periodu od 6 mjeseci te 15.000 evra za fizičku osobu.

    Prema ranijim najavama, jedan od prijedloga je i da se produži važenje radne dozvole s jedne na tri godine, kao i produženja sezonskih dozvola za rad za određena zanimanja sa 6 na 9 mjeseci.

    Takođe, žele se uvesti i promjene prema kojima državljani trećih zemalja, kod promjene poslodavaca, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad, već će samo novi poslodavci morati zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a za te radnike, istakao je sredinom prošle godine državni sekretar u MUP-u Žarko Katić.

    Iz MUP-a su izašli i s konkretnijim podacima o broju aktivnih radnih dozvola prošle godine. Iako je 2023. godine izdano ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, na zadnji dan prošle godine broj stranih radnika s važećom dozvolom za rad bio je manji za 50 hiljada, odnosno bilo ih je 117.549.

    To objašnjavaju činjenicom da strani radnici u Hrvatskoj mogu mijenjati poslove pa tokom godine za istu osobu to tijelo može izdati više dozvola za boravak i rad. Na to treba dodati i činjenicu da je od ukupnog broja izdanih dozvola, njih preko 18.000 bilo za sezonske poslove, odnosno te su dozvole izdane s rokom trajanja od 6 mjeseci, prenosi “Indeks”.

    IzvorHina
    Zenica
    broken clouds
    5.9 ° C
    5.9 °
    5.9 °
    63 %
    1.4kmh
    81 %
    pet
    6 °
    sub
    13 °
    ned
    4 °
    pon
    8 °
    uto
    7 °