21.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    clear sky
    21.8 ° C
    22 °
    21.7 °
    33 %
    3.6kmh
    0 %
    čet
    20 °
    pet
    23 °
    sub
    15 °
    ned
    24 °
    pon
    26 °
    Kako je pandemija promijenila naše higijenske navike?

    Kako je pandemija promijenila naše higijenske navike?

    Kako je pandemija promijenila naše higijenske navike?

    – Bez pretjeranih fizičkih aktivnosti jedan par gaća izdržat će dva dana prije nego što ode na pranje, dok čarape mogu izdržati tri dana ukoliko ne hodate previše – kaže Simon Clifford, dizajner elektronike iz tvrtke Great Yarmouth.

    – Kada je tuširanje u pitanju, svaki drugi dan za tuširanje je uredu. Još uvijek koristim dezodorans i budući da obećava „48-satnu zaštitu“, onda ga i testiram do krajnjih granica. Da li još uvijek miriše? Teško je reći, budući da živim sam. Ali kako sam se vratio na posao početkom mjeseca niko od mojih kolega koji su mi ujedno i dobri prijatelji se nije žalio, a oni bi mi sigurno sugerisali da nešto nije uredu – dodao je Simon.

    U februaru je istraživanje “YouGov” pokazalo da se 17% Britanaca tuširalo rjeđe nego prije, dok je gotovo trećina rekla da je manja vjerojatnost da će obući čistu odjeću nakon tuširanja, a četvrtina ih je rjeđe prala kosu.

    Prodaja dezodoransa je znatno opala, prema podacima maloprodajnih analitičara – 28% ljudi rjeđe koristi dezodoranse. Za mlađe ljude to je još izraženije – 45% generacije Z i 40% milenijalaca ne koristi redovno dezodorans.

    Istraživanje GSK Consumer Health otkrilo je da je samo 9% ljudi poboljšalo oralnu zdravstvenu rutinu, uprkos tome što su puno više uživali u grickalicama i slatkišima. Generalno je zavladala veća nehigijena.

    Radeći od kuće, ne družeći se sa drugim ljudima i sl. je za rezultat imalo to da se veliki broj ljudi zapitao da li im je lična higijena i njega ustvari toliko bitna obzirom da normalno žive i bez nje bez nekih većih posljedica.

    – Zaključavanje i duge sedmice rada od kuće otkrili su da je potreba za pažljivom ličnom higijenom u praksi bila manje važna nego što smo ranije smatrali. Prije pandemije sam se tuširao svaki dan i nosio čistu odjeću – kaže Simon.

    Veliki broj čitaoca Guardiana je otkrio neke od svojih promjena u higijenskim navikama

    Jack, koji je spadao u rizičnu grupu, rijetko je izlazio iz kuće, te je rekao da kosu nije oprao čak i nekoliko mjeseci, a tuširao se samo ako je morao napustiti zgradu.

    – Znao sam izdržati čak i mjesec dana bez tuširanja, sve dok nisam počeo osjećati svoj neugodni tjelesni miris – izjavio je Jack.

    – Umjesto dva puta smanjio sam pranje zuba na jednom dnevno. Definitivno koristim manje dezodoransa. Kupam se manje od tri puta sedmično. Pazim na higijenu ruku, kao i na higijenu genitalija, ali higijenu ostatka tijela sam drastično smanjio – izjavio je jedan od čitaoc.

    – Proveo sam gotovo sedmicu dana bez tuširanja. Nema nikoga u blizini, osim mog cimera kojeg rijetko viđam, osim na večeri. Ne vidim svrhu u održavanju tolike čistoće – izjavio je drugi čitaoc.

    – Povećana je pažnja na kupovini i korištenju sredstava za dezinfekciju i pranje ruku. Međutim, neke navike postale su manje prioritetne, poput korištenja dezodoransa, njege kose i uklanjanja dlaka i sl. Društveno udaljavanje značilo je da potrošači ne osjećaju potrebu upražnjavati ličnu higijenom i voditi računa o svom tijelu, pa su izbacili dezodorans ili brijanje iz svojih higijenskih rutina – izjavila je Emilia Greenslade, analitičarka za osobnu njegu tvrtke Mintel.

    Jedan od čitaoca je izjavio kako je zbog pandemije i straha od zaključavanja pojačao naviku pranja zuba u strahu da zubari ne zatvore svoje ordinacije što spada u korisnu promjenu kada je higijena u pitanju.

    Osim potencijalnih zdravstvenih koristi, upotreba manje vode i energije – kao i manje higijenskih proizvoda, s njihovim proizvodnim utjecajem i upotrebom plastike – očito je daleko bolja za okoliš.

    Mračna istina je i to da je za mnoge promjene u ophođenju prema samom sebi znak lošeg mentalnog zdravlja pogoršanog stresom i anksioznošću zbog proživljavanja pandemije.

    Jill, penzionisana državna službenica u Hertfordshireu, koja se maksimalno pazila da se ne zarazi, kaže da joj je ovo posljednje zaključavanje veoma teško palo.

    – Pomalo patim od anksioznosti i depresije, a stvar oko samopomoći nekako je izvan moje moći. Djelomično je to simptom depresije, ali čak se ni moj suprug ne trudi tuširati svaki dan, a inače je prilično skrupulan kada je to u pitanju – izjavila je Jill.

    Došla je u period kada je prala zube svaki drugi dan, a njezin prvi sastanak zubaru nakon nekoliko mjeseci bio je veoma bolan, pa se sada trudi više paziti na svoje oralno zdravlje.

    – Budući da sam se zbog pandemije počela manje i rjeđe šminkati, moja koža je postala ljepša i bolja – dodala je Jill.

    Druge žene otkrivaju da niži standardi donose bolji kvalitet života – i kose. Danielle Wardell, državna službenica iz Pencaitlanda blizu Edinburgha, prešla je sa pranja i feniranja kose svake noći na jednom sedmično.

    – Količina vremena koju potrošite u pranju, feniranju, peglanju kose … Upravo sam uštedila toliko vremena da je to nevjerovatno – izjavila je Wardell.

    Otkrila je da joj je trebalo gotovo godinu dana da se prilagodi navici da rjeđe pere kosu (koristi suhi šampon treći ili četvrti dan), ali sada je zdravija nego ikad.

    Tokom većeg dijela historije ljudske civilizacije, Hamblin ističe u svojoj knjizi, pranje je imalo ritualnu razliku u odnosu na higijensku svrhu.

    Prvi sapuni – napravljeni od životinjskih masti i sl. – koristili su se štedljivo, samo kad su ljudi ili odjeća postali stvarno prljavi. Tada su trgovci na mjestima poput Marseillea počeli izrađivati ​​sapun, a samo su bogati mogli priuštiti sapun i on je tako postao luksuzni predmet.

    Od sredine 19. stoljeća, pristupačnost – zahvaljujući industrijalizaciji i ukidanju „poreza na sapun“ (u Britaniji) – u kombinaciji s nezaustavljivom snagom kapitalizma i marketinga prevrnula je ideju da je kupanje “grešan luksuz”. Upravo suprotno: “To je bio neophodan element osnovne ljudske higijene i pristojnosti” piše Hamblin.

    Stariji čitaoci sjetit će se da je bilo sasvim normalno kupati se najviše jednom sedmično.

    – Odrastao sam u 80-ima, a nedjeljno večernje kupanje bilo je normalno, a između njih je bilo pranje flanelom; sada kupam svoju djecu svaki dan – izjavio je jedan stariji čitaoc.

    – Postoji jedna velika industrija koja je zasnovana na marketingu da je sapun dobar, te da je korištenje istog u većim količinama automatski bolje. Kao i bilo šta oko nas – bilo da je voda, vitamini ili san – više nužno ne znači i bolje. Postoji tačka u kojoj to postaje beskorisno, a zatim i tačka u kojoj to može imati negativne efekte u pretjeranom korištenju – izjavio je Hamblin.

    – Prekomjerno ispiranje, posebno sapunom, „iscrpljuje ulja koja vaša koža prirodno luči, a to može pogoršati stanja poput akni, ekcema i psorijaze. Iako to nije opasno po život, ponekad postane priličan problem za ljude, posebno one koji pate od atopijskog dermatitisa – dodaje on.

    Raste i razumijevanje da pranje – posebno antibakterijskim proizvodima, koji su nam sve draži – može poremetiti mikrobiom kože, tj. broj bakterija koje žive na nama, a to može imati negativne posljedice. Upalne i autoimune bolesti povezane su sa smanjenom izloženošću korisnim mikrobioma.

    Hamblin se tušira samo vodom. Ne koristi sapun ili dezodorans. Kao što napominje u svojoj knjizi, mikrobiolozi s kojima razgovara također se tuširaju “konzervativno”.

    Anjali Mahto, savjetnica dermatologinja i glasnogovornica Britanskog udruženja dermatologa, sugeriše da je poželjno svakodnevno pranje, pogotovo nakon vježbanja ili ako ste općenito prilično znojni.

    – Ako živite u gradu, postoji prljavština i zagađenje oko vas, pa je vjerojatno dobra ideja da se svakodnevno pobrinite za pravilno čišćenje kože. Za određena mjesta na tijelu – pazuhe i prepone, naprimjer, i tamo gdje se nabori tijela susreću – mislim da je važno da koristite nešto što će pomoći u uklanjanju nečistoće, znoja i prljavštine s površine kože – izjavila je Anjali Mahto.

    – Pod uslovom da se ne kupate u vrućim kupkama i tuševima ili ne koristite stvari koje imaju jako jak miris, neće doći do oštećenja vaše kože iako to radite svaki dan – dodala je Mahto.

    Hamblin ne voli da se propisuje koliko se često ljudi smiju ili ne smiju kupati. Tuševi i kupke mogu biti oblik opuštanja za ljude i „kulturološki postoje velike razlike u pogledu onoga što ljudi osjećaju da se od njih očekuje i u čemu istinski uživaju, tako da je to ustvari lična odluka.

    – Nadam se da pandemija omogućava ljudima malo više individualne slobode da eksperimentišu i osjećaju se manje podložnima društvenim standardima, te da se više prepuste onom što im odgovara – dodao je Hamblin.

    Hoće li bilo koja od ovih novih navika potrajati dugo?

    Industrija koja se bavi proizvodnjom preparata za ličnu higijenu uzima u obzir da bi ova promjena mogla biti dugotrajna.

    – Rad od kuće postat će naša svakodnevnica, koja će znatno utjecati na ​​potražnju preparata kao što su dezodoransi, kupke, šamponi za kosu i sl. Međutim, kada se mjere lockdowna ublaže, znamo da će se ljudi vratiti starim higijenskim navikama iako to neće biti onaj nivo koji je bio prije početka pandemije – kaže Greenslade.

    – Bez pretjeranih fizičkih aktivnosti jedan par gaća izdržat će dva dana prije nego što ode na pranje, dok čarape mogu izdržati tri dana ukoliko ne hodate previše – kaže Simon Clifford, dizajner elektronike iz tvrtke Great Yarmouth.

    – Kada je tuširanje u pitanju, svaki drugi dan za tuširanje je uredu. Još uvijek koristim dezodorans i budući da obećava „48-satnu zaštitu“, onda ga i testiram do krajnjih granica. Da li još uvijek miriše? Teško je reći, budući da živim sam. Ali kako sam se vratio na posao početkom mjeseca niko od mojih kolega koji su mi ujedno i dobri prijatelji se nije žalio, a oni bi mi sigurno sugerisali da nešto nije uredu – dodao je Simon.

    U februaru je istraživanje “YouGov” pokazalo da se 17% Britanaca tuširalo rjeđe nego prije, dok je gotovo trećina rekla da je manja vjerojatnost da će obući čistu odjeću nakon tuširanja, a četvrtina ih je rjeđe prala kosu.

    Prodaja dezodoransa je znatno opala, prema podacima maloprodajnih analitičara – 28% ljudi rjeđe koristi dezodoranse. Za mlađe ljude to je još izraženije – 45% generacije Z i 40% milenijalaca ne koristi redovno dezodorans.

    Istraživanje GSK Consumer Health otkrilo je da je samo 9% ljudi poboljšalo oralnu zdravstvenu rutinu, uprkos tome što su puno više uživali u grickalicama i slatkišima. Generalno je zavladala veća nehigijena.

    Radeći od kuće, ne družeći se sa drugim ljudima i sl. je za rezultat imalo to da se veliki broj ljudi zapitao da li im je lična higijena i njega ustvari toliko bitna obzirom da normalno žive i bez nje bez nekih većih posljedica.

    – Zaključavanje i duge sedmice rada od kuće otkrili su da je potreba za pažljivom ličnom higijenom u praksi bila manje važna nego što smo ranije smatrali. Prije pandemije sam se tuširao svaki dan i nosio čistu odjeću – kaže Simon.

    Veliki broj čitaoca Guardiana je otkrio neke od svojih promjena u higijenskim navikama

    Jack, koji je spadao u rizičnu grupu, rijetko je izlazio iz kuće, te je rekao da kosu nije oprao čak i nekoliko mjeseci, a tuširao se samo ako je morao napustiti zgradu.

    – Znao sam izdržati čak i mjesec dana bez tuširanja, sve dok nisam počeo osjećati svoj neugodni tjelesni miris – izjavio je Jack.

    – Umjesto dva puta smanjio sam pranje zuba na jednom dnevno. Definitivno koristim manje dezodoransa. Kupam se manje od tri puta sedmično. Pazim na higijenu ruku, kao i na higijenu genitalija, ali higijenu ostatka tijela sam drastično smanjio – izjavio je jedan od čitaoc.

    – Proveo sam gotovo sedmicu dana bez tuširanja. Nema nikoga u blizini, osim mog cimera kojeg rijetko viđam, osim na večeri. Ne vidim svrhu u održavanju tolike čistoće – izjavio je drugi čitaoc.

    – Povećana je pažnja na kupovini i korištenju sredstava za dezinfekciju i pranje ruku. Međutim, neke navike postale su manje prioritetne, poput korištenja dezodoransa, njege kose i uklanjanja dlaka i sl. Društveno udaljavanje značilo je da potrošači ne osjećaju potrebu upražnjavati ličnu higijenom i voditi računa o svom tijelu, pa su izbacili dezodorans ili brijanje iz svojih higijenskih rutina – izjavila je Emilia Greenslade, analitičarka za osobnu njegu tvrtke Mintel.

    Jedan od čitaoca je izjavio kako je zbog pandemije i straha od zaključavanja pojačao naviku pranja zuba u strahu da zubari ne zatvore svoje ordinacije što spada u korisnu promjenu kada je higijena u pitanju.

    Osim potencijalnih zdravstvenih koristi, upotreba manje vode i energije – kao i manje higijenskih proizvoda, s njihovim proizvodnim utjecajem i upotrebom plastike – očito je daleko bolja za okoliš.

    Mračna istina je i to da je za mnoge promjene u ophođenju prema samom sebi znak lošeg mentalnog zdravlja pogoršanog stresom i anksioznošću zbog proživljavanja pandemije.

    Jill, penzionisana državna službenica u Hertfordshireu, koja se maksimalno pazila da se ne zarazi, kaže da joj je ovo posljednje zaključavanje veoma teško palo.

    – Pomalo patim od anksioznosti i depresije, a stvar oko samopomoći nekako je izvan moje moći. Djelomično je to simptom depresije, ali čak se ni moj suprug ne trudi tuširati svaki dan, a inače je prilično skrupulan kada je to u pitanju – izjavila je Jill.

    Došla je u period kada je prala zube svaki drugi dan, a njezin prvi sastanak zubaru nakon nekoliko mjeseci bio je veoma bolan, pa se sada trudi više paziti na svoje oralno zdravlje.

    – Budući da sam se zbog pandemije počela manje i rjeđe šminkati, moja koža je postala ljepša i bolja – dodala je Jill.

    Druge žene otkrivaju da niži standardi donose bolji kvalitet života – i kose. Danielle Wardell, državna službenica iz Pencaitlanda blizu Edinburgha, prešla je sa pranja i feniranja kose svake noći na jednom sedmično.

    – Količina vremena koju potrošite u pranju, feniranju, peglanju kose … Upravo sam uštedila toliko vremena da je to nevjerovatno – izjavila je Wardell.

    Otkrila je da joj je trebalo gotovo godinu dana da se prilagodi navici da rjeđe pere kosu (koristi suhi šampon treći ili četvrti dan), ali sada je zdravija nego ikad.

    Tokom većeg dijela historije ljudske civilizacije, Hamblin ističe u svojoj knjizi, pranje je imalo ritualnu razliku u odnosu na higijensku svrhu.

    Prvi sapuni – napravljeni od životinjskih masti i sl. – koristili su se štedljivo, samo kad su ljudi ili odjeća postali stvarno prljavi. Tada su trgovci na mjestima poput Marseillea počeli izrađivati ​​sapun, a samo su bogati mogli priuštiti sapun i on je tako postao luksuzni predmet.

    Od sredine 19. stoljeća, pristupačnost – zahvaljujući industrijalizaciji i ukidanju „poreza na sapun“ (u Britaniji) – u kombinaciji s nezaustavljivom snagom kapitalizma i marketinga prevrnula je ideju da je kupanje “grešan luksuz”. Upravo suprotno: “To je bio neophodan element osnovne ljudske higijene i pristojnosti” piše Hamblin.

    Stariji čitaoci sjetit će se da je bilo sasvim normalno kupati se najviše jednom sedmično.

    – Odrastao sam u 80-ima, a nedjeljno večernje kupanje bilo je normalno, a između njih je bilo pranje flanelom; sada kupam svoju djecu svaki dan – izjavio je jedan stariji čitaoc.

    – Postoji jedna velika industrija koja je zasnovana na marketingu da je sapun dobar, te da je korištenje istog u većim količinama automatski bolje. Kao i bilo šta oko nas – bilo da je voda, vitamini ili san – više nužno ne znači i bolje. Postoji tačka u kojoj to postaje beskorisno, a zatim i tačka u kojoj to može imati negativne efekte u pretjeranom korištenju – izjavio je Hamblin.

    – Prekomjerno ispiranje, posebno sapunom, „iscrpljuje ulja koja vaša koža prirodno luči, a to može pogoršati stanja poput akni, ekcema i psorijaze. Iako to nije opasno po život, ponekad postane priličan problem za ljude, posebno one koji pate od atopijskog dermatitisa – dodaje on.

    Raste i razumijevanje da pranje – posebno antibakterijskim proizvodima, koji su nam sve draži – može poremetiti mikrobiom kože, tj. broj bakterija koje žive na nama, a to može imati negativne posljedice. Upalne i autoimune bolesti povezane su sa smanjenom izloženošću korisnim mikrobioma.

    Hamblin se tušira samo vodom. Ne koristi sapun ili dezodorans. Kao što napominje u svojoj knjizi, mikrobiolozi s kojima razgovara također se tuširaju “konzervativno”.

    Anjali Mahto, savjetnica dermatologinja i glasnogovornica Britanskog udruženja dermatologa, sugeriše da je poželjno svakodnevno pranje, pogotovo nakon vježbanja ili ako ste općenito prilično znojni.

    – Ako živite u gradu, postoji prljavština i zagađenje oko vas, pa je vjerojatno dobra ideja da se svakodnevno pobrinite za pravilno čišćenje kože. Za određena mjesta na tijelu – pazuhe i prepone, naprimjer, i tamo gdje se nabori tijela susreću – mislim da je važno da koristite nešto što će pomoći u uklanjanju nečistoće, znoja i prljavštine s površine kože – izjavila je Anjali Mahto.

    – Pod uslovom da se ne kupate u vrućim kupkama i tuševima ili ne koristite stvari koje imaju jako jak miris, neće doći do oštećenja vaše kože iako to radite svaki dan – dodala je Mahto.

    Hamblin ne voli da se propisuje koliko se često ljudi smiju ili ne smiju kupati. Tuševi i kupke mogu biti oblik opuštanja za ljude i „kulturološki postoje velike razlike u pogledu onoga što ljudi osjećaju da se od njih očekuje i u čemu istinski uživaju, tako da je to ustvari lična odluka.

    – Nadam se da pandemija omogućava ljudima malo više individualne slobode da eksperimentišu i osjećaju se manje podložnima društvenim standardima, te da se više prepuste onom što im odgovara – dodao je Hamblin.

    Hoće li bilo koja od ovih novih navika potrajati dugo?

    Industrija koja se bavi proizvodnjom preparata za ličnu higijenu uzima u obzir da bi ova promjena mogla biti dugotrajna.

    – Rad od kuće postat će naša svakodnevnica, koja će znatno utjecati na ​​potražnju preparata kao što su dezodoransi, kupke, šamponi za kosu i sl. Međutim, kada se mjere lockdowna ublaže, znamo da će se ljudi vratiti starim higijenskim navikama iako to neće biti onaj nivo koji je bio prije početka pandemije – kaže Greenslade.

    Kako je pandemija promijenila naše higijenske navike?
    Kako je pandemija promijenila naše higijenske navike?

    Posljednje objavljeno