Počeo je i službeni zakonski rok od 30 dana za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate izbora, stranke su uveliko počele međusobne konsultacije u vezi s eventualnim formiranjem vlasti. Pitanje je hoćemo li i ovaj put mjesecima čekati na formiranje vlasti?

Dosadašnji rekord u čekanju na formiranje vlasti drži 2010. godina, kada je nakon općih izbora strankama za dogovor trebalo čak 15 mjeseci. Razlozi gotovi isti kao oni koje imamo danas. I tada je bilo pitanje ko je legitimni predstavnik Hrvata. Podsjećamo, i tada je člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić. I tada se velika rasprava vodila upravo o popuni Doma naroda Federalnog parlamenta. Nije pomogao ni OHR-ov pokušaj medijacije.

Zbog nepomirljivih stavova HDZ ostao kratkih rukava, bez ulaska u vlast, a Federacija na rubu finansijskog kolapsa, pa je privremeno finansiranje nametnuo visoki predstavnik. Uslijedilo je formiranje vlasti u koje se umiješala Centralna izborna komisija BiH.

– CIK je smatrao da je Dom naroda Parlamenta Federacije bio formiran na nezakonit način i tada je ponovo došlo do miješanja visokog predstavnika, koji je suspendovao odluku CIK-a i tako omogućio formiranje vlasti – podsjeća politički analitičar Srećko Latal.

Hoće li se sadašnja situacija lakše prevazići nego te 2010. godine? Mnogi se plaše ponavljanja scenarija. Političke stranke uveliko najavljuju da će se sve formirati na vrijeme. Ali stranaka je mnogo, a ambicija još i više. Pokazalo je to iskustvo nakon izbora 2014, kada je nakon pet mjeseci formirana vlast, ali se tri mjeseca kasnije raspala izlaskom DF-ovih ministara. Pa je u pomoć pritetekao SBB, te se konačna vlast formirala tek u oktobru mjesecu 2015. godine.

– Ono što smo tada dobili jeste opet nefunkcionalna vlast u Federaciji – navodi Latal.

S koalicijom i vlašću koja se više puta raspadala nego što se držala zajedno došlo se do ovogošnjih izbora. Curi vrijeme za formiranje vlasti, a vrlo je izvjesno da se rok neće ispoštovati.

– U Federaciji je to veliko pitanje, imajući u vidu ozbiljno narušene i političke i lične odnose između svih političkih stranaka. Ali alternativa formiranju vlasti je početak kolapsa, prvo finansijski pa onda institucionalni – zaključuje Latal.

Hoće li do kolapsa doći i hoće li opet odluka CIK-a dovesti do poteza OHR- a još je neizvjesno, ali ne i isključeno.

Počeo je i službeni zakonski rok od 30 dana za formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini. Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate izbora, stranke su uveliko počele međusobne konsultacije u vezi s eventualnim formiranjem vlasti. Pitanje je hoćemo li i ovaj put mjesecima čekati na formiranje vlasti?

Dosadašnji rekord u čekanju na formiranje vlasti drži 2010. godina, kada je nakon općih izbora strankama za dogovor trebalo čak 15 mjeseci. Razlozi gotovi isti kao oni koje imamo danas. I tada je bilo pitanje ko je legitimni predstavnik Hrvata. Podsjećamo, i tada je člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić. I tada se velika rasprava vodila upravo o popuni Doma naroda Federalnog parlamenta. Nije pomogao ni OHR-ov pokušaj medijacije.

Zbog nepomirljivih stavova HDZ ostao kratkih rukava, bez ulaska u vlast, a Federacija na rubu finansijskog kolapsa, pa je privremeno finansiranje nametnuo visoki predstavnik. Uslijedilo je formiranje vlasti u koje se umiješala Centralna izborna komisija BiH.

– CIK je smatrao da je Dom naroda Parlamenta Federacije bio formiran na nezakonit način i tada je ponovo došlo do miješanja visokog predstavnika, koji je suspendovao odluku CIK-a i tako omogućio formiranje vlasti – podsjeća politički analitičar Srećko Latal.

Hoće li se sadašnja situacija lakše prevazići nego te 2010. godine? Mnogi se plaše ponavljanja scenarija. Političke stranke uveliko najavljuju da će se sve formirati na vrijeme. Ali stranaka je mnogo, a ambicija još i više. Pokazalo je to iskustvo nakon izbora 2014, kada je nakon pet mjeseci formirana vlast, ali se tri mjeseca kasnije raspala izlaskom DF-ovih ministara. Pa je u pomoć pritetekao SBB, te se konačna vlast formirala tek u oktobru mjesecu 2015. godine.

– Ono što smo tada dobili jeste opet nefunkcionalna vlast u Federaciji – navodi Latal.

S koalicijom i vlašću koja se više puta raspadala nego što se držala zajedno došlo se do ovogošnjih izbora. Curi vrijeme za formiranje vlasti, a vrlo je izvjesno da se rok neće ispoštovati.

– U Federaciji je to veliko pitanje, imajući u vidu ozbiljno narušene i političke i lične odnose između svih političkih stranaka. Ali alternativa formiranju vlasti je početak kolapsa, prvo finansijski pa onda institucionalni – zaključuje Latal.

Hoće li do kolapsa doći i hoće li opet odluka CIK-a dovesti do poteza OHR- a još je neizvjesno, ali ne i isključeno.