10.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    overcast clouds
    10.2 ° C
    10.2 °
    10.2 °
    94 %
    0.4kmh
    100 %
    ned
    8 °
    pon
    7 °
    uto
    3 °
    sri
    6 °
    čet
    10 °

    Led na Zemlji se otapa rekordnom brzinom

    Led na Zemlji se otapa rekordnom brzinom

    U izvještaju Evropske svemirske agencije (ESA), objavljenom u stručnom časopisu Cryosphere, naučnici upozoravaju da se led na planeti otapa rekordnom brzinom, što je posljedica klimatskih promjena.

    Autori istraživanja ukazuju na to da se u svijetu u periodu od 1994. do 2017. godine otopilo oko 28.000 milijardi tona leda, što je ekvivalent bloku debljine stotinu metara i veličine Velike Britanije.

    Naučnici su iznijeli podatak po kojem bi 1.000 milijardi tona leda, kad bi se oblikovao u kocku, dosegao visinu veću od Mount Everesta, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

    Otapaju se hiljade milijardi tona

    Tokom 23 godine dugog perioda proučavanja istraživači su uočili gotovo 60-postotno globalno povećanje stope otapanja leda.

    – Iznenadilo nas je kad smo ustanovili tako veliki porast u nepunih 30 godina – rekao je koautor studije Thomas Slater, glaciolog sa britanskog Univerziteta Leeds.

    Od 2012. godine stopa otapanja leda na Antarktici utrostručila se u usporedbi s prethodna dva desetljeća.

    Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća godišnje se otapalo oko 800 milijardi tona leda, a do 2017. godine taj je broj dosegnuo čak 1.200 milijardi tona leda godišnje.

    Globalno je atmosferska temperatura porasla za oko 1,1 stepen Celzija u odnosu na predindustrijski period, no na Arktiku je u posljednjih 30 godina stopa zagrijavanja više nego dvostruko veća od svjetskog prosjeka.

    Nove studije pokazuju da je sve vjerovatniji scenarij koga su se naučnici najviše bojali.

    Ako se proces nastavi istim tempom, mnogi misle kako postoje izgledi da Arktik praktički ostane bez leda do 2035. godine.

    Opasnost za život u priobalnim naseljima

    Otapanje leda na Antarktiku i Grenlandu te onog sa planinskih ledenjaka u zadnjih je 30 godina utjecalo na podizanje prosječne globalne razine mora za 3,5 centimetra.

    Slater je upozorio da će podizanje razine mora u ovom stoljeću imati vrlo ozbiljan utjecaj na život stanovništva priobalnih područja.

    Istraživači ESA-e do saznanja su došli analizom globalnih satelitskih podataka, a rezultate istraživanja povezali su sa studijama provedenim na kopnenom dijelu polarnih regija te s istraživanjima 215.000 planinskih ledenjaka.

    Geolog Gabriel Wolken sa Odjela za geološka i geofizička istraživanja na Aljasci, koautor Arktičkog izvještaja za 2020. godinu objavljenog u decembru, koji nije sudjelovao u ovoj studiji, kaže da su stanovnici Aljaske “itekako svjesni” gubitka ledenog pokrova, jer “promjene gotovo svakodnevno vide golim okom“.

    U izvještaju Evropske svemirske agencije (ESA), objavljenom u stručnom časopisu Cryosphere, naučnici upozoravaju da se led na planeti otapa rekordnom brzinom, što je posljedica klimatskih promjena.

    Autori istraživanja ukazuju na to da se u svijetu u periodu od 1994. do 2017. godine otopilo oko 28.000 milijardi tona leda, što je ekvivalent bloku debljine stotinu metara i veličine Velike Britanije.

    Naučnici su iznijeli podatak po kojem bi 1.000 milijardi tona leda, kad bi se oblikovao u kocku, dosegao visinu veću od Mount Everesta, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

    Otapaju se hiljade milijardi tona

    Tokom 23 godine dugog perioda proučavanja istraživači su uočili gotovo 60-postotno globalno povećanje stope otapanja leda.

    – Iznenadilo nas je kad smo ustanovili tako veliki porast u nepunih 30 godina – rekao je koautor studije Thomas Slater, glaciolog sa britanskog Univerziteta Leeds.

    Od 2012. godine stopa otapanja leda na Antarktici utrostručila se u usporedbi s prethodna dva desetljeća.

    Tokom devedesetih godina prošlog stoljeća godišnje se otapalo oko 800 milijardi tona leda, a do 2017. godine taj je broj dosegnuo čak 1.200 milijardi tona leda godišnje.

    Globalno je atmosferska temperatura porasla za oko 1,1 stepen Celzija u odnosu na predindustrijski period, no na Arktiku je u posljednjih 30 godina stopa zagrijavanja više nego dvostruko veća od svjetskog prosjeka.

    Nove studije pokazuju da je sve vjerovatniji scenarij koga su se naučnici najviše bojali.

    Ako se proces nastavi istim tempom, mnogi misle kako postoje izgledi da Arktik praktički ostane bez leda do 2035. godine.

    Opasnost za život u priobalnim naseljima

    Otapanje leda na Antarktiku i Grenlandu te onog sa planinskih ledenjaka u zadnjih je 30 godina utjecalo na podizanje prosječne globalne razine mora za 3,5 centimetra.

    Slater je upozorio da će podizanje razine mora u ovom stoljeću imati vrlo ozbiljan utjecaj na život stanovništva priobalnih područja.

    Istraživači ESA-e do saznanja su došli analizom globalnih satelitskih podataka, a rezultate istraživanja povezali su sa studijama provedenim na kopnenom dijelu polarnih regija te s istraživanjima 215.000 planinskih ledenjaka.

    Geolog Gabriel Wolken sa Odjela za geološka i geofizička istraživanja na Aljasci, koautor Arktičkog izvještaja za 2020. godinu objavljenog u decembru, koji nije sudjelovao u ovoj studiji, kaže da su stanovnici Aljaske “itekako svjesni” gubitka ledenog pokrova, jer “promjene gotovo svakodnevno vide golim okom“.

    Posljednje objavljeno