Ljeto je sinonim za osvježenje, rekreaciju i uživanje na vodi, ali i period povećanih zdravstvenih rizika ako se zanemare osnovna pravila higijene i sigurnosti. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozorava građane da bezbrižno uživanje u vodi zahtijeva odgovorno ponašanje svih – i kupača, i upravitelja objekata.
Plivanje je jedan od najzdravijih oblika fizičke aktivnosti – pozitivno utiče na rad srca, pluća i cjelokupnu kondiciju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da voda krije i ozbiljne rizike, naročito kada se zanemari oprez.
“Kod djece, utapanje je jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Često je dovoljno samo nekoliko sekundi nepažnje da dođe do tragedije”, naglašavaju iz INZ-a.
Dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a ističe da se kod odraslih problemi najčešće javljaju u kombinaciji s alkoholom, nepromišljenim skokovima i nepažnjom, što nerijetko rezultira ozbiljnim povredama.
Također, ulazak u hladnu vodu bez prethodnog prilagođavanja može izazvati termalni šok ili gubitak svijesti, što dodatno povećava rizik od utapanja.
Higijena bazena – odgovornost svih
Na javnim bazenima zakonom je propisan stalni nadzor spasilaca, dok se u kućnim uslovima insistira na stalnom prisustvu odraslih, naročito kada su djeca u vodi.
Voda u bazenu mora biti bistra, bezbojana, bez neprijatnih mirisa i zdravstveno ispravna – bez prisustva bakterija, virusa ili hemikalija. To zahtijeva redovno hlorisanje i mikrobiološku analizu, što je obaveza upravitelja objekata, ali i samih korisnika.
“Prije ulaska u bazen, obavezno je tuširanje toplom vodom i sapunom te dezinfekcija stopala. Time se smanjuje rizik od unošenja nečistoća i infekcija u vodu”, kaže dr. Durmišević.
Preporučuje se i obavljanje nužde prije kupanja, kako bi se izbjeglo nenamjerno onečišćenje vode. Djeca bi trebala koristiti posebne bazene, odvojene od onih za odrasle, kako bi se u slučaju zagađenja voda mogla lakše zamijeniti.
Zabranjeno je korištenje bazena osobama sa zaraznim bolestima, crijevnim infekcijama, kožnim promjenama, otvorenim ranama, svježim pirsinzima ili iritacijama nakon depilacije.
Zatvoreni bazeni, zbog visokog nivoa topline i vlage, pogoduju širenju respiratornih infekcija, te je nužna dobra ventilacija.
Montažni bazeni – sve češći, ali često zanemareni
Privatni montažni bazeni postali su popularan izbor, naročito za djecu. No, stručnjaci upozoravaju da se često zanemaruju pravila održavanja – voda mora biti redovno mijenjana i tretirana dezinfekcijskim sredstvima, a nakon svake upotrebe bazen isprazniti, očistiti i osušiti.
Važno je naglasiti da se dijete može utopiti i u vodi dubine svega šest centimetara, što čini stalni nadzor neophodnim.
Ljetna rekreacija često podrazumijeva i dugotrajan boravak na suncu, što nosi dodatne rizike. Visoke temperature i UV zračenje mogu izazvati dehidraciju, sunčanicu i toplotni udar, te povećati rizik od razvoja kožnih bolesti, uključujući i karcinom.
“Preporučuje se nošenje lagane odjeće, korištenje zaštitnih krema sa visokim SPF faktorom i redovan unos tečnosti. Boravak u hladu, naročito između 11 i 16 sati, najbolji je način prevencije”, poručuju iz INZ-a.
Ljetni odmori trebaju biti sinonim za zdravlje i uživanje, a ne za rizik i nepažnju. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjeća da su prevencija, edukacija i odgovornost osnovni alati za bezbrižan boravak na vodi.
Samo uz pažnju svih učesnika – od roditelja i kupača, do upravitelja bazena – moguće je spriječiti neželjene posljedice i ljeto na vodi učiniti sigurnim i zdravim iskustvom.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
