18.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    18.8 ° C
    18.8 °
    18.8 °
    74 %
    1.8kmh
    31 %
    sri
    20 °
    čet
    27 °
    pet
    30 °
    sub
    17 °
    ned
    23 °

    Majmunu ugradili implant za vid bez očiju, uskoro ispitivanje na ljudima

    Majmunu ugradili implant za vid bez očiju, uskoro ispitivanje na ljudima

    Krajem januara neurohirurzi i ljekari Naučnoistraživačkog instituta za medicinsku primatologiju ugradili su u mozak pavijana neuroimplant koji vraća vid.

    Aparat se naziva ELVIS. Napravljen je kako bi vratio vid slijepima starosti od 24 do 65 godina. Pritom se aparat može koristiti kako kod ljudi koji su izgubili vid zbog nekih okolnosti tako i slijepima od rođenja (čovjek ipak mora biti odrastao sa formiranim mozgom).

    Djelimičan povratak vida postiže se ugradnjom neuroimplanta koji kori velikog mozga prenosi konture okolnog svijeta sa kamere pričvršćene na glavu čovjeka (ili, u našem slučaju, pavijana). Kamera je postavljena na obruč koji se danju može staviti na glavu, a noću pred spavanje skinuti.

    U aparatu se nalazi predajnik koji očitava sliku i prenosi je putem bežične mreže neuroimplantu u mozgu. U toku su pretklinička ispitivanja uređaja na životinjama. Naučnici su elektroniku ugradili u mozak majmuna i poslije zarastanja će početi ispitivanja.

    – Planirali smo oko 10 testova. Sve počinje od utvrđivanja oblika geometrijskih figura. Tokom testa majmun će imati zadatak da pomoću novog vida predmete (trougao, loptu, kocku) ubaci u odgovarajuće otvore. To je samo prvi test koji će nam pokazati kako se neuroimplant adaptirao na mozak majmuna – rekao je Denis Kulešov, direktor laboratorije Sensor Tech.

    Primati su izabrani za testiranje, jer, prema riječima naučnika, po strukturi njihov mozak podsjeća na ljudski i najpogodniji je za ovakvo ispitivanje.

    – Nismo oslijepili životinju niti joj pričinili neku traumu. Dali smo joj drugi kompjuterski vid, koji možemo daljinski da uključimo i da joj u potpunom mraku omogućimo da vidi obrise premeta – istakao je Kulešov.


    Kompjuterski vid se radikalno razlikuje od onoga na šta smo navikli u svakodnevnom životu. Čovjek pomoću pravog vida može da razlikuje boje i detalje na predmetima, dok implant (u ovoj fazi tehnološkog razvoja) omogućava da se kori velikog mozga prenose samo konture predmeta.

    – Okolina izgleda kao da je iscrtana crnim markerom. Vidjećete konture predmeta bez detalja. Jednostavnije govoreći, vidjećete pred sobom čovjeka, ali ne i ko je to – objasnio je Kulešov.

    Prema njegovim riječima, konture će slijepima omogućiti da se kreću slobodno ulicom i da koriste javni saobraćaj bez pomoći pasa ili rođaka.

    Problem detalja kompanija planira da rješava pomoću vještačke inteligencije.

    – Dodaćemo glasnog asistenta koji će vam reći da li je pred vama Jelena ili Mihail. U čipu će se nalaziti baza podataka o vašim rođacima i poznanicima, pomoću koje će kompjuter moći da prepozna ko se nalazi pred vama – dodao je inženjer.


    Ispitivanje na dobrovoljcima počeće 2024. godine. Nakon završetka testova i sertifikacije ELVIS će se pojaviti na ruskom i stranom tržištu.

    Kompletan klinički ciklus (aparat, operacija, rehabilitacija, bolnička nega) koštaće pet miliona rubalja (oko 70.000 dolara).

    Na svijetu postoje pandani ruskog uređaja, ali njihova primjena je za pacijenta znatno skuplja.

    – U Rusiji će zainteresovani moći da se prijave da im država plati operaciju. U inostranstvu operacija će se plaćati – rekao je Kulešov.

    Operaciji može da se podvrgne svako ko to bude želio kako u Rusiji, tako i u inostranstvu.

    Tehnologija laboratorije Sensor Tech biće dostupna u medicinskim ustanovama krajem 20-ih odnosno početkom 30-ih godina.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Krajem januara neurohirurzi i ljekari Naučnoistraživačkog instituta za medicinsku primatologiju ugradili su u mozak pavijana neuroimplant koji vraća vid.

    Aparat se naziva ELVIS. Napravljen je kako bi vratio vid slijepima starosti od 24 do 65 godina. Pritom se aparat može koristiti kako kod ljudi koji su izgubili vid zbog nekih okolnosti tako i slijepima od rođenja (čovjek ipak mora biti odrastao sa formiranim mozgom).

    Djelimičan povratak vida postiže se ugradnjom neuroimplanta koji kori velikog mozga prenosi konture okolnog svijeta sa kamere pričvršćene na glavu čovjeka (ili, u našem slučaju, pavijana). Kamera je postavljena na obruč koji se danju može staviti na glavu, a noću pred spavanje skinuti.

    U aparatu se nalazi predajnik koji očitava sliku i prenosi je putem bežične mreže neuroimplantu u mozgu. U toku su pretklinička ispitivanja uređaja na životinjama. Naučnici su elektroniku ugradili u mozak majmuna i poslije zarastanja će početi ispitivanja.

    – Planirali smo oko 10 testova. Sve počinje od utvrđivanja oblika geometrijskih figura. Tokom testa majmun će imati zadatak da pomoću novog vida predmete (trougao, loptu, kocku) ubaci u odgovarajuće otvore. To je samo prvi test koji će nam pokazati kako se neuroimplant adaptirao na mozak majmuna – rekao je Denis Kulešov, direktor laboratorije Sensor Tech.

    Primati su izabrani za testiranje, jer, prema riječima naučnika, po strukturi njihov mozak podsjeća na ljudski i najpogodniji je za ovakvo ispitivanje.

    – Nismo oslijepili životinju niti joj pričinili neku traumu. Dali smo joj drugi kompjuterski vid, koji možemo daljinski da uključimo i da joj u potpunom mraku omogućimo da vidi obrise premeta – istakao je Kulešov.


    Kompjuterski vid se radikalno razlikuje od onoga na šta smo navikli u svakodnevnom životu. Čovjek pomoću pravog vida može da razlikuje boje i detalje na predmetima, dok implant (u ovoj fazi tehnološkog razvoja) omogućava da se kori velikog mozga prenose samo konture predmeta.

    – Okolina izgleda kao da je iscrtana crnim markerom. Vidjećete konture predmeta bez detalja. Jednostavnije govoreći, vidjećete pred sobom čovjeka, ali ne i ko je to – objasnio je Kulešov.

    Prema njegovim riječima, konture će slijepima omogućiti da se kreću slobodno ulicom i da koriste javni saobraćaj bez pomoći pasa ili rođaka.

    Problem detalja kompanija planira da rješava pomoću vještačke inteligencije.

    – Dodaćemo glasnog asistenta koji će vam reći da li je pred vama Jelena ili Mihail. U čipu će se nalaziti baza podataka o vašim rođacima i poznanicima, pomoću koje će kompjuter moći da prepozna ko se nalazi pred vama – dodao je inženjer.


    Ispitivanje na dobrovoljcima počeće 2024. godine. Nakon završetka testova i sertifikacije ELVIS će se pojaviti na ruskom i stranom tržištu.

    Kompletan klinički ciklus (aparat, operacija, rehabilitacija, bolnička nega) koštaće pet miliona rubalja (oko 70.000 dolara).

    Na svijetu postoje pandani ruskog uređaja, ali njihova primjena je za pacijenta znatno skuplja.

    – U Rusiji će zainteresovani moći da se prijave da im država plati operaciju. U inostranstvu operacija će se plaćati – rekao je Kulešov.

    Operaciji može da se podvrgne svako ko to bude želio kako u Rusiji, tako i u inostranstvu.

    Tehnologija laboratorije Sensor Tech biće dostupna u medicinskim ustanovama krajem 20-ih odnosno početkom 30-ih godina.

    Posljednje objavljeno