27.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    light rain
    27.2 ° C
    27.2 °
    27.2 °
    56 %
    4.1kmh
    76 %
    pon
    25 °
    uto
    26 °
    sri
    23 °
    čet
    26 °
    pet
    24 °

    Najzdraviji ljudi na svijetu jedu isključivo ove četiri vrste hljeba

    Najzdraviji ljudi na svijetu jedu isključivo ove četiri vrste hljeba

    U svijetu postoji pet takozvanih plavih zona, odnosno područja na kojima žive najdugovječniji ljudi. Riječ je o italijanskoj Sardiniji, japanskoj Okinavi, grčkom ostrvu Ikarija, poluostrvu Nikoja u Kostariki i kalifornijskom gradu Loma Linda.

    U ovim mjestima živi mnogo starijih od 100 godina, a pored toga, prisutno je daleko manje zdravstvenih problema koji haraju ostatkom svijeta – gojaznost, dijabetes, rak.

    Na njihovu dugovječnost utiču različite stvari, ali sasvim izvijesno i ishrana, koja se bazira na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla, ribi, jajima i mliječnim proizvodima. Meso se jede u manjima porcijama, kao i šećer, a evo koje vrste hljeba se najviše konzumiraju u plavim zonama.

    Hljeb od kiselog tijesta

    Sastojci za hljeb od kiselog tijesta su veoma jednostavni – voda, brašno od cijelog zrna pšenice i starter. Ova vrsta hljeba se najviše jede na Sardiniji i u Ikariji, a zahvaljujući procesu fermentacije koji je potreban da bi se dobio starter, ovakav hljeb ima više prebiotičkih svojstava.

    Prebiotička i probiotička hrana dobro utiče na zdravlje, imunitet i dugovječnost.

    Hljeb od cijelih žitarica

    Ljudi u plavim zonama često jedu hljeb od cijelih žitarica – pšečice, raži i ječma, a ovi sastojci puni su nutrijenata poput triptofana i aminokiselina.

    Korišćenje cijelih žitarica obezbjeđuje više vlakana, proteina biljnog porijekla, nutrijenata, kao i antiosidanasa, a sve to poboljšava zdravlje srca i povoljno utiče na dugovječnost.

    Pored cijelih žitarica, za pravljenje ovog hljeba koriste se kvasac i voda.

    Pogače od cijelih žitarica

    Ljudi u plavim zonama ovaj hljeb još nazivaju i pita hljebom, a najviše se konzumira na području Ikarije. Dakle, riječ je o pogačama od cijelih žitarica, koje se sjajno kombinuju sa povrćem i proteinima biljnog porijekla, poput humusa ili sočiva.

    Ove pogače imaju iste sastojke kao hljeb od cijelih žitarica, a ključno je da se uz njih jedu namirnice koje sadrže protein, vlakna i zdrave masti, kako bi se obezbijedio balans nivoa šećera u krvi i u tijelo unijeli vitamini i minerali.

    Hljeb od kukuruznog brašna

    Kukuruzno brašno koristi se u ishrani već hiljadama godina, kao jedan od glavnih sastojaka za tortilje, palentu i razne vrste hljebova. Sjajan je izvor proteina, vitamina A, vlakana i brojnih minerala, a hljeb od kukuruznog brašna se najviše jede u Loma Lindi.

    Stanovnici ovog kalifornijskog mjesta hljeb najčešće prave od mješavine kukuruznog i speltinog brašna, lanenog sjemena, ulja, sojinog mlijeka i praška za pecivo. Laneno sjeme i brašno od spelte obezbjeđuju zdrave masti i vlakna, što je jako važno za zdravlje crijeva, mozga i srca.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    U svijetu postoji pet takozvanih plavih zona, odnosno područja na kojima žive najdugovječniji ljudi. Riječ je o italijanskoj Sardiniji, japanskoj Okinavi, grčkom ostrvu Ikarija, poluostrvu Nikoja u Kostariki i kalifornijskom gradu Loma Linda.

    U ovim mjestima živi mnogo starijih od 100 godina, a pored toga, prisutno je daleko manje zdravstvenih problema koji haraju ostatkom svijeta – gojaznost, dijabetes, rak.

    Na njihovu dugovječnost utiču različite stvari, ali sasvim izvijesno i ishrana, koja se bazira na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla, ribi, jajima i mliječnim proizvodima. Meso se jede u manjima porcijama, kao i šećer, a evo koje vrste hljeba se najviše konzumiraju u plavim zonama.

    Hljeb od kiselog tijesta

    Sastojci za hljeb od kiselog tijesta su veoma jednostavni – voda, brašno od cijelog zrna pšenice i starter. Ova vrsta hljeba se najviše jede na Sardiniji i u Ikariji, a zahvaljujući procesu fermentacije koji je potreban da bi se dobio starter, ovakav hljeb ima više prebiotičkih svojstava.

    Prebiotička i probiotička hrana dobro utiče na zdravlje, imunitet i dugovječnost.

    Hljeb od cijelih žitarica

    Ljudi u plavim zonama često jedu hljeb od cijelih žitarica – pšečice, raži i ječma, a ovi sastojci puni su nutrijenata poput triptofana i aminokiselina.

    Korišćenje cijelih žitarica obezbjeđuje više vlakana, proteina biljnog porijekla, nutrijenata, kao i antiosidanasa, a sve to poboljšava zdravlje srca i povoljno utiče na dugovječnost.

    Pored cijelih žitarica, za pravljenje ovog hljeba koriste se kvasac i voda.

    Pogače od cijelih žitarica

    Ljudi u plavim zonama ovaj hljeb još nazivaju i pita hljebom, a najviše se konzumira na području Ikarije. Dakle, riječ je o pogačama od cijelih žitarica, koje se sjajno kombinuju sa povrćem i proteinima biljnog porijekla, poput humusa ili sočiva.

    Ove pogače imaju iste sastojke kao hljeb od cijelih žitarica, a ključno je da se uz njih jedu namirnice koje sadrže protein, vlakna i zdrave masti, kako bi se obezbijedio balans nivoa šećera u krvi i u tijelo unijeli vitamini i minerali.

    Hljeb od kukuruznog brašna

    Kukuruzno brašno koristi se u ishrani već hiljadama godina, kao jedan od glavnih sastojaka za tortilje, palentu i razne vrste hljebova. Sjajan je izvor proteina, vitamina A, vlakana i brojnih minerala, a hljeb od kukuruznog brašna se najviše jede u Loma Lindi.

    Stanovnici ovog kalifornijskog mjesta hljeb najčešće prave od mješavine kukuruznog i speltinog brašna, lanenog sjemena, ulja, sojinog mlijeka i praška za pecivo. Laneno sjeme i brašno od spelte obezbjeđuju zdrave masti i vlakna, što je jako važno za zdravlje crijeva, mozga i srca.

    Posljednje objavljeno