Nemogućnost naplate dugova od kladionica uzrokovana nizom problema

Objavljeno prije 1 sedmica

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH dug poreznih obveznika priređivača igara na sreću klađenjem na dan 30.06.2018. godine u postupku prinudne naplate iznosi ukupno 45.430.235, 93 KM, od čega se na glavni dug odnosi 29.921.127,90 KM, a na dug po osnovu zatezne kamate 15.509.108,03 KM, potvrđeno je za portal Akta.ba.

Kada je u pitanju naplata dužnih javnih prihoda Porezna uprava Federacije BiH je kod svih poreznih obveznika dužnika provela sve mjere prinudne naplate duga. Međutim, porezni obveznici dužnici nemaju imovine koja se može zaplijeniti i prodati i iz koje se može naplatiti ovako veliki iznos duga, jer se imovina navedenih poreznih obveznika nalazi u državama u okruženju.

Iz Porezne uprave FBiH podsjećaju da su dugovanja navedenih poreznih obveznika kasno došla u prinudnu naplatu, iz razloga što je više godina trajao postupak rješavanja žalbi i tužbi kod nadležnih institucija, a o čemu su više puta informisali javnost.

“Kao primjer navodimo da su kod tri najveća dužnika: ‘Intersport’ d.o.o Mostar, ‘Derby Bet Shop’ d.o.o Mostar i ‘Remi sportske kladionice’ d.o.o Tuzla zapečaćena sva uplatna mjesta od strane Porezne uprave FBiH, nakon čega su porezni obveznici prestali sa obavljanjem svoje djelatnosti, a njihova zaplijenjena imovina je više puta prodavana”, kažu iz Porezne.

Navode da je u postupku prinudne naplate izvršena blokada svih transakcijskih računa, te je više puta prodavana zaplijenjena imovina, ali se ista nažalost nije mogla prodati, osim u slučaju “Derby Bet Shop” d.o.o Mostar gdje je prodat jedan dio imovine i to: motorna vozila i oprema u ukupnoj vrijednosti do 43.206,43 KM.

Naglašavaju da je u postupku prinudne naplate zaplijenjena zastarjela računarska oprema, te radni stolovi, ormari i druga oprema koja se veoma teško prodaje i za koju uglavnom nema zainteresiranih kupaca.

Ističu da je o dugovanjima poreznih obveznika “Intersport” d.o.o i “Derby Bet Shop” d.o.o Porezna uprava FBiH obavijestila nadležno tužilaštvo zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo.

U cilju uređivanja oblasti priređivanja igara na sreću i pravednijeg oprezivanja iz Porezne uprave navode da su značajno učestvovali da se postojeća zakonska rješenja unaprijede.

“Porezna uprava je davala je konkretne pisane prijedloge za izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću. Još krajem 2015. godine inicirala je izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću. Prijedlog Uprave je bio da se svi dobici oprezuju porezom na dohodak po stopi od 10% koliko iznosi i porez na dohodak svih zaposlenih i da se sve igre na sreću jednako oporezuju”, objašnjavaju za Akta.ba.

Smatraju da bi usvajanjem predloženih izmjena sve igre na sreću bile bi jednako tretirane i oporezovane, smanjila bi se mogućnost zloupotreba i pojednostavio bi se sistem kontrole, obračuna i naplate prihoda. Obračun i uplata naknade za sve igre na sreću bila bi jednaka i plaćala bi se u procentu od 5% na svaku pojedinačnu uplatu igrača.

“Navedene izmjene zakona su predložene i u cilju ukidanja diskriminacije u oblasti oporezivanja igara, jer se na jedne igre plaća paušal od 300 KM po uplatnom mjestu, a na druge, naknada od 5% na ostvareni promet. Također, ukinula bi se i diskriminacije među igračima, jer se na dobitke do 100 KM ne plaća porez, pa tako kad jedan igrač dobije 99 KM isplati mu se na ruke 99 KM, a drugi igrač kad dobije 101 KM, isplati mu se 90,90 KM. Ovim izmjenama zakona otklonila bi se i sumnja da se dobici preko 100,00 KM dijele na manje dobitke u cilju izbjegavanja plaćanja poreza”, ističu.

Porezna uprava Federcaije BiH smatra da je sistem oporezivanja i nadzora priređivača igara na sreću složen i skup, te da su za kontrolu ovih subjekata potrebni vrhunski informatičari i poznavaoci poreznih propisa, zbog čega su neophdona kvalitetnija i pravednija zakonska rješenja koji će dovesti do jednostavnijih softverskih rješenja i rješenja koja će doprinijeti uređenju pitanja rada i oporezivanja igara na sreću.

“Da bi se kontrolisao rad istih trebalo bi ‘natjerati’ igrača ili naći dobrovoljca da se u toku kontrole kladi, a kojih u toku kontrole nikada nema. Postoji još jedna mogućnost da se u toku kontrole inspektoru da novac kako bi on ‘okušao svoju sreću’ kako bi se provjerilo da li sistem funkcioniše u skladu sa Zakonom”, poručuju iz Porezne.

Prema tome, razlozi za predložene izmjene navedenih zakona i podzakonskih akata su: pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrola.

Pored navedenih zakona u cilju naplate duga upućeni su i prijedlozi za izmjene Zakona o otpisu i naplati poreznog duga, Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, Zakona o privrednim društvima i Zakona o obrtu.

“Ako uzmemo u obzir činjenicu da su priređivači igara na sreću u posljednje tri godine isplatili dobitaka ispod 100,00 KM na koje se ne plaća porez, u iznosu većem od oko cca 3 milijarde KM, onda je sasvim jasno da su prijedlozi Porezne uprave Federacije BiH bili opravdani. Pitanje oporezivanja ove oblasti je prije svega ekonomsko, a ne političko pitanje i za Poreznu upravu Federacije BiH je nevjerovatno da se o oporezivanju kladionica raspravljalo više nego, primjera radi, o ukidanju porezne olakšice na izvoz”, zaključuju iz Porezne uprave.