Nakon zabrane izvoza peleta drastično je pala potražnja za ovim ogrijevom zbog namirenog domaćeg tržišta te proizvođači, kako kažu, gase proizvodnju i zatvaraju firme.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, istakao je u razgovoru za “Nezavisne” da je industrija peleta u katastrofalnom stanju te da su na rubu kolapsa.

– Već 15 proizvođača je prestalo s radom i ugasilo proizvodnju, a imam informaciju da su dvije peletare oglašene na prodaju. Zadnja odluka o produženju zabrane izvoza peleta do 31. januara je bila potpuno nepotrebna – kazao je Ivanović.

Na pitanje da li je domaće tržište namireno, Ivanović odgovara da jeste te da proizvođači proizvode po 40-50 tona dnevno, a prodaju svega jednu ili dvije.

– Također, Evropa je riješila problem sa peletom tako da priča o tome kako ćemo ga izvoziti po enormnim cijenama nije realna, čak je u Evropi cijena niža nego kod nas, ali je kod nas pala potražnja i dovedeni smo na rub. Ipak, dozvola da ga izvozimo bi nam značila u smislu da ispoštujemo naše ino-kupce koji su uplatili avanse početkom godine i sa kojima su sklopljeni ugovori da im ne moramo vraćati novac – priča Ivanović.

Na prijedlog članova Privredne komore Srbije, Vlada Srbije odobrila je kvotu za izvoz od 24.000 tona peleta do kraja januara 2023. godine.

– Odluka Srbije da dozvoli izvoz peleta će nam preoteti i tržište Sjeverne Makedonije, koja muku muči sa nabavkom peleta. Mi smo iz ove zemlje imali mnogo upita, ali su i oni prestali da zovu – dodao je Ivanović.

Vlada Republike Srpske je zaključkom koji je usvojen prije nekoliko dana tražila od Vijeća ministara BiH da se dozvoli izvoz peleta u periodu od 60 dana.

– Vlada traži da po isteku tog perioda Vijeća ministara BiH uvede izvozna ograničenja na način da privredni subjekti mogu izvesti do jedne polovine proizvedene robe po navedenim tarifnim brojevima – piše u saopštenju Vlade RS.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da će ovo ministarstvo prihvatiti zahtjev Vlade Republike Srpske koji je uputila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da se dozvoli izvoz peleta u periodu od 60 dana.

– Mi ćemo odluku, u skladu sa našim poslovničkim mogućnostima, pripremiti i u što kraćem roku uputiti Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH, s tim da ćemo konsultovati i FBiH – rekao je Košarac.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, rekao je da proizvođačima peleta treba omogućiti izvoz, uz podmirenje potreba domaćeg tržišta, te napomenuo da se najveći broj proizvođača koji su pogođeni mjerom zabrane izvoza nalazi u RS.

– Do ovakvog stava je došlo zbog pretpostavke da je smanjena tražnja za peletom na tržištu EU u odnosu na raniji period. Trebalo je voditi računa o tome da i ranije dobiju mogućnost za izvoz određene količine, s tim da se obavežu da podmire domaće tržište – naveo je Šinik.

On je istakao da se, prema određenim procjenama, oko 80 odsto ukupne proizvodnje peleta u BiH odvija u entitetu RS, dok je obrnuta stvar kada je riječ o potrošnji, koja u Federaciji BiH iznosi oko 70 odsto ukupne potrošnje.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je u oktobru donio odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. januara 2023. godine. Nakon odluke vlasti o zabrani izvoza ograničena je cijena po toni na 560 KM.

Nakon zabrane izvoza peleta drastično je pala potražnja za ovim ogrijevom zbog namirenog domaćeg tržišta te proizvođači, kako kažu, gase proizvodnju i zatvaraju firme.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, istakao je u razgovoru za “Nezavisne” da je industrija peleta u katastrofalnom stanju te da su na rubu kolapsa.

– Već 15 proizvođača je prestalo s radom i ugasilo proizvodnju, a imam informaciju da su dvije peletare oglašene na prodaju. Zadnja odluka o produženju zabrane izvoza peleta do 31. januara je bila potpuno nepotrebna – kazao je Ivanović.

Na pitanje da li je domaće tržište namireno, Ivanović odgovara da jeste te da proizvođači proizvode po 40-50 tona dnevno, a prodaju svega jednu ili dvije.

– Također, Evropa je riješila problem sa peletom tako da priča o tome kako ćemo ga izvoziti po enormnim cijenama nije realna, čak je u Evropi cijena niža nego kod nas, ali je kod nas pala potražnja i dovedeni smo na rub. Ipak, dozvola da ga izvozimo bi nam značila u smislu da ispoštujemo naše ino-kupce koji su uplatili avanse početkom godine i sa kojima su sklopljeni ugovori da im ne moramo vraćati novac – priča Ivanović.

Na prijedlog članova Privredne komore Srbije, Vlada Srbije odobrila je kvotu za izvoz od 24.000 tona peleta do kraja januara 2023. godine.

– Odluka Srbije da dozvoli izvoz peleta će nam preoteti i tržište Sjeverne Makedonije, koja muku muči sa nabavkom peleta. Mi smo iz ove zemlje imali mnogo upita, ali su i oni prestali da zovu – dodao je Ivanović.

Vlada Republike Srpske je zaključkom koji je usvojen prije nekoliko dana tražila od Vijeća ministara BiH da se dozvoli izvoz peleta u periodu od 60 dana.

– Vlada traži da po isteku tog perioda Vijeća ministara BiH uvede izvozna ograničenja na način da privredni subjekti mogu izvesti do jedne polovine proizvedene robe po navedenim tarifnim brojevima – piše u saopštenju Vlade RS.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da će ovo ministarstvo prihvatiti zahtjev Vlade Republike Srpske koji je uputila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da se dozvoli izvoz peleta u periodu od 60 dana.

– Mi ćemo odluku, u skladu sa našim poslovničkim mogućnostima, pripremiti i u što kraćem roku uputiti Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara BiH, s tim da ćemo konsultovati i FBiH – rekao je Košarac.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, rekao je da proizvođačima peleta treba omogućiti izvoz, uz podmirenje potreba domaćeg tržišta, te napomenuo da se najveći broj proizvođača koji su pogođeni mjerom zabrane izvoza nalazi u RS.

– Do ovakvog stava je došlo zbog pretpostavke da je smanjena tražnja za peletom na tržištu EU u odnosu na raniji period. Trebalo je voditi računa o tome da i ranije dobiju mogućnost za izvoz određene količine, s tim da se obavežu da podmire domaće tržište – naveo je Šinik.

On je istakao da se, prema određenim procjenama, oko 80 odsto ukupne proizvodnje peleta u BiH odvija u entitetu RS, dok je obrnuta stvar kada je riječ o potrošnji, koja u Federaciji BiH iznosi oko 70 odsto ukupne potrošnje.

Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je u oktobru donio odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. januara 2023. godine. Nakon odluke vlasti o zabrani izvoza ograničena je cijena po toni na 560 KM.