Prodaja Autobuske stanice u Zenici, u vlasništvu Zenicatransa u stečaju, saga je koja traje već mjesecima. Prošlogodišnji kupac, firma Špic beton, prstom upire na Općinski sud u Zenici tvrdeći da je oštećena iako je, kao jedini ponuđač, uredno uplatila 3,15 miliona KM na koliko je i procijenjena vrijednost stanice.
Posljednja sedmica u augustu prošle godine bila je vrela u Zenici. I dok je većina Zeničana uživala u posljednjim danima ljeta, godišnjim odmorima i školskom raspustu, prava drama odvijala se u vezi prodaje zeničke autobuske stanice koja je u vlasništvu posrnulog JKP “Zenicatrans” d.d.
Autobuska stanica JKP “Zenicatrans prevoz putnika” nalazi se u centru grada i jedan je od simbola Zenice. Sam “Zenicatrans”, još jedan od simbola Zenice, već petu godinu je u stečaju, autobuska stanica ne radi pri čemu postoji sporenje i u vezi toga ko je uopće vlasnik same stanice, Grad Zenica ili “Zenicatrans”. Nekadašnji radnici “Zenicatransa”, od kojih su mnogi cijeli radni vijek proveli u ovoj firmi, danas ne mogu otići u zasluženu penziju. Radnici su, naime, među onima koji očekuje da će od prodaje imovine biti isplaćene zaostale plate i uplaćeno penzijsko osiguranje. A činjenica da stečaj ulazi u petu godinu bez jasne naznake kada i kako bi mogao biti okončan radnike dovodi do očaja.
Uhodani metod
No, da se vratimo u august prošle godine. Stečajni upravnik, koji po Zakonu o stečaju FBiH, rukovodi stečajem, uz saglasnost odbora povjerilaca, raspisao je javnu licitaciju za prodaju Autobuske stanice kao dijela imovine “Zenicatransa” u stečaju. Ovlašteni sudski vještak vrijednost imovine procijenio je na 3,15 miliona KM, a od ponuđača se tražilo da uplate depozit u visini od 50.000 KM.
Firma “Špic beton”, jedan od aktera ove priče, prijavila se na ovu javnu licitaciju, objavljenu u javnim sredstvima informisanja. Uredno su se prijavili na licitaciju, uplatili traženi iznos depozita i čekali konačno otvaranje ponuda zakazano za 26. 7. 2024.
Edin Kapković, direktor Špic betona, za Klix.ba kaže kako su odlučili ponuditi punu cijenu od 3,15 miliona KM, na koliko je sudski vještak i procijenio vrijednost Autobuske stanice.
“Uredno smo i na vrijeme prikupili svu potrebnu dokumentaciju, uredno uplatili traženi depozit i imali potvrdu o uplati depozita. Uredno smo i na vrijeme dostavili našu ponudu u zapakovanoj koverti kako i nalažu zakonski propisi. Javno otvaranje ponuda bilo je zakazano za 10:00 sati a u 9:55 na stolu se našla još jedna ponuda koja nije bila uredno zapakovana i koja, pokazat će se, uopće nije sadržavala dokaz o uplati depozita. Imamo opravdanu sumnju da ta prijava nije uredno dostavljena, a neosporno je da nije sadržavala ni cjelokupnu dokumentaciju“, rekao nam je Kapković.
Svoje sumnje u neregularnost cijelog postupka Kapković i Špic beton su prijavili SIPA-i tražeći da se utvrdi da li je druga ponuda bila uredno zapakovana, kome je, kako i kada dostavljena.
“Vidite, ovo nije prva javna licitacija u BiH. Postoji uhodan metod prema kojem se na prvu licitaciju ne prijavljuje niko, potom se raspisuje nova na kojoj cijena može biti umanjena, pa se onda obori i ona i ide sa na to da se imovina proda u bescijenje. Očigledno je da smo mi svojom prijavom, i to sa ponudom koja je u punom iznosu na koji je imovina procijenjena, pokvarili taj uhodani put”, kaže Kapković.
Bez obzira na koji način je druga ponuda na kraju dospjela, stečajni upravnik i Odbor povjerilaca pred sobom su imali dvije ponude. Potom i stečajni upravnik i Odbor povjerilaca konstatuju da je jedina potpuna i prihvatljiva ponuda ona koju je dostavio Špic beton. Konstatuje se da je licitacija bila uspješna i traži se da od Špic betona da u predviđenom roku od 8 dana uplate ostatak novca što Špic beton i čini.
Tri dana odluke
Ipak, prava drama počinje tek tada. Prigovore na ishod licitacije podnose firme “Prevoz putnika” Zavidovići i “Almy Transport”, obje u većinskom vlasništvu porodice Begić iz Zenice. Osnovni prigovor ticao se određene visine depozita za učešće na javnoj licitaciji od 50.000 KM. Ta visina depozita onemogućila ih je, tvrdili su u svojim prigovorima, da učestvuju u javnoj licitaciji iako se, prema javno dostupnim podacima, radi o firmama sa milionskim prometom i profitom.
Stečajni upravnik i Odbor povjerilaca 27. 08. 2024. odbijaju ove prigovore kao nedopuštene i neosnovane. Tek 28. 08. 2024. u svoj posao odlučila se “umiješati” i stečajna sudinica Marina Šapina. Prema tvrdnji stečajnog upravnika Samir Sunulahpašić, on tog dana odlazi kod stečajne sudinice koja mu usmeno pojašnjava da je pri prodaji imovine načinjen propust time što javni oglas o licitaciji nije objavljen na oglasnoj ploči Općinskog suda u Zenici te i sama ima prigovor na visinu depozita. Sunulahpašić tvrdi da je sudinica usmeno predložila da se licitacija poništi što su stečajni upravnik i Odbor povjerilaca i učinili 29. 08. 2024. Sunulahpašić je poništenje pravdao stavom da je upravo stečajni sudija taj koji po zakonu kontroliše zakonitost postupanja samog stečajnog upravnika i cijelog stečajnog postupka.
“Uz puno uvažavanje i razumijevanje, nama je ovakav stav potpuno neprihvatljiv. Javni oglas o prodaji Autobuske stanice objavljen je 04. 08. 2024. Stečajna sudinica nije našla za shodno da u 25 dana koliko je prošlo od objave oglasa do otvaranja ponuda ukaže da je bilo šta sporno, nije našla za shodno da taj isti oglas objavi na oglasnoj ploči suda, nije ukazala da je, eventualno, visina depozita sporna. Apsolutno ništa. Tek kada smo mi poslali ponudu i ponudili punu cijenu sudinica je našla za shodno da se umiješa u vlastiti posao. To je stvarno nedopustivo i neko mora snositi odgovornost za takav nemar”, pojašnjava Kapković.
Zavjet šutnje u sudu
Da je slaba karika u cijeloj priči Općinski sud u Zenici Kapković će se uvjeriti tek u narednim danima i mjesecima.
Nakon odluke da se poništi javna prodaja Autobuske stanice firma “Špic beton” upućuje pisane prigovore i žalbe stečajnoj sudinici Marini Šapini. U njima “Špic beton” ukazuje da kao savjestan kupac i jedini ponuđač, koji je uz to ponudio i punu cijenu na koju je imovina procijenjena, treba biti upisan kao vlasnik imovine. Stav “Špic betona” je da su prigovori nedopušteni jer firme koje su ih izjavile ni na koji način nisu učestvovale u samom stečajnom postupku ili su neosnovani. Nakon više zahtjeva za postupanjem upućenih prema stečajnoj sudinici Marini Šapini i predsjednici Općinskog suda u Zenici Almi Spahić odgovora nema.
“Vidite, ja želim odgovor, poštujem sud, poštujem činjenicu da je moguće da sud kaže da nisam upravu. Iskoristit ću sva pravna sredstva da zaštitim svoje pravo, ali ću poštovati sudske odluke. Situacija koju sada imamo jeste da Općinski sud u Zenici šuti, ne donosi apsolutno nikakvu odluku skoro već godinu dana i time mi uskraćuje osnovno i zagarantovano pravo da se žalim višim sudskim instancama. To je doista nedopustivo u jednoj pravnoj državi”, kaže Kapković.
Stečajna sudinica Marina Šapina u pisanom odgovoru za Klix.ba osvrnula se na odluku Vrhovnog suda FBiH prema kojem je Autobuska stanica neosporno vlasništvo Zenicatransa, a ne Grada Zenice. Na direktna pitanja o podnescima pravnih subjekata uključenih u stečajni postupak i eventualnim propustima samog suda odgovori su izostali.
Kapković kao pravnu mogućnost navodi prijavu Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV), odnosno Uredu disciplinskog tužioca.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine prošle se godine bavio slučajem stečaja firme Tom iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja o čemu je Klix.ba također detaljno pisao. Ustavni sud BiH je u svojoj odluci potvrdio navode investitora IAB Engineering te je na kraju naložio Kantonalnom sudu u Novom Travniku i Općinskom sudu u Travniku da donesu odluku o dosudi u korist IAB Engineeringa. Osnovno polazište koje je zauzeo Ustavni sud BiH u ovom predmetu, a koje ima šire implikacije na aktuelne stečaje u BiH, jeste da eventualni propusti stečajnog sudije koji je odgovoran za zakonitost samog stečaja ne mogu imati negativne posljedice na lice koje ima status “savjesnog trećeg lica”, odnosno u ovom slučaju kupca koji je ispunio sve uvjete javnog poziva, uplatio depozit, uplatio ostatak novca i ni na koji način svojim djelovanjem nije nanio štetu samom stečajnom postupku.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
