Svjetski dan maternjeg jezika u Zenici obilježen je predstavljanjem u Muzeju grada knjige “Zenički leksikon” autora Mirsada Đulbića.

Zenica je, tako, nakon Zagreba (izdavač Hrvatski leksikografski zavod) i Sarajeva (autor Valerijan Žujo), ušla u krug gradova bivše Jugoslavije koja je dobila svoj leksikon, što je, kako je istakao 74-godišnji autor Đulbić, njega i motiviralo da se posveti prikupljanju građe za svoju 21. knjigu.

Građu za knjigu prikupljao sam oko 12 godina, ali zbog čestih boravaka u bolnici to je bilo efektivno 8,5 godina. U knjizi je cjelovito obrađeno 505 pojmova vezanih za Zenicu, a pisana je maternjim jezikom. Mnogi su me zvali i pitali koji je to maternji jezik, a moj je odgovor bio: Pa, maternji jezik – kazao je Đulbić, koji je inače diplomirani mašinski inžinjer.

Građu je, kaže, počeo prikupljati još kao planinar, ali je za rješenje nedoumica konsultirao i jezičke stručnjake za slavistiku iz Kijeva (Ukrajina) i Berlina (Njemačka)…  

Đulbić je već nekoliko godina paraplegičar te je vezan za kolica, a upravo je tu činjenicu istakao promotor i recezent, zenički univerzitetski profesor Mirza Džananović, koji je konstatirao kako ova knjiga svjedoči o snazi volje te istraživačkog duha autora Đulbića, kojem ne mogu parirati ni mnogo mlađi i zdraviji autori.    

Moderator i promotor knjige bio je i zenički profesor te bivši direktor Gradske biblioteke Midhat Kasap. Knjiga ima 296 stranica, koje su ilustrirane sa 164 slike.

Svjetski dan maternjeg jezika u Zenici obilježen je predstavljanjem u Muzeju grada knjige “Zenički leksikon” autora Mirsada Đulbića.

Zenica je, tako, nakon Zagreba (izdavač Hrvatski leksikografski zavod) i Sarajeva (autor Valerijan Žujo), ušla u krug gradova bivše Jugoslavije koja je dobila svoj leksikon, što je, kako je istakao 74-godišnji autor Đulbić, njega i motiviralo da se posveti prikupljanju građe za svoju 21. knjigu.

Građu za knjigu prikupljao sam oko 12 godina, ali zbog čestih boravaka u bolnici to je bilo efektivno 8,5 godina. U knjizi je cjelovito obrađeno 505 pojmova vezanih za Zenicu, a pisana je maternjim jezikom. Mnogi su me zvali i pitali koji je to maternji jezik, a moj je odgovor bio: Pa, maternji jezik – kazao je Đulbić, koji je inače diplomirani mašinski inžinjer.

Građu je, kaže, počeo prikupljati još kao planinar, ali je za rješenje nedoumica konsultirao i jezičke stručnjake za slavistiku iz Kijeva (Ukrajina) i Berlina (Njemačka)…  

Đulbić je već nekoliko godina paraplegičar te je vezan za kolica, a upravo je tu činjenicu istakao promotor i recezent, zenički univerzitetski profesor Mirza Džananović, koji je konstatirao kako ova knjiga svjedoči o snazi volje te istraživačkog duha autora Đulbića, kojem ne mogu parirati ni mnogo mlađi i zdraviji autori.    

Moderator i promotor knjige bio je i zenički profesor te bivši direktor Gradske biblioteke Midhat Kasap. Knjiga ima 296 stranica, koje su ilustrirane sa 164 slike.