PUFBiH sačinio spisak građana koji su iz inostranstva primili više od 10.000 KM

Objavljeno prije 5 mjeseci

Nakon nekoliko godina nejasnoća, Porezna uprava FBiH konačno je pojasnila i odredila kako će svoje porezne dadžbine rješavati građani BiH koji ostvaruju prihode iz inostranstva putem PayPala ili nekih drugih servisa elektronskog plaćanja.

Na ove prihode plaća se porez na dohodak od 10 posto pri čemu se koriste obrasci AMS-1035 (Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva), kao i GPD-1051 (Godišnja prijava poreza na dohodak). Više informacija o samoj proceduri plaćanja nedavno je dala i sama Porezna uprava FBiH o čemu možete pročitati u članku “Upućen poziv poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inostranstva”. Za više informacija svakako je najbolje posjetiti lokalni ured Porezne uprave FBiH.

Najava PUFBiH o oporezivanju ove vrste prihoda stvorila je mnoga pitanja. O kojim iznosima se radi, da li će biti kažnjavanja, kako je PUFBiH došao do podataka te kako će vršiti daljnje provjere samo su neka od pitanja. Ove, ali i mnoge druge teme je u razgovoru za Faktor pojasnio Suljo Kasapović, pomoćnik direktora i rukovodilac sektora za inspekcijski nadzor, obavještavanje i istrage PUFBiH.

Prikupljanje podataka

Ističe da je sa ovom aktivnošću započeto prije oko pola godine kada je svim bankama na teritoriji FBiH upućen poziv da dostave podatke o bankovnim računima građana kojima je priliv novca iz inostranstva na godišnjem nivou bio iznad 10.000 KM.

“Banke s teritorije FBiH su nam dostavile te podatke za 2015, 2016. i 2017. godinu. Te podatke smo ubacili u Excel tabele i napravili spisak od oko 840 građana koji ispunjavaju ove kriterije, iako naravno, daleko je veći broj onih koji imaju promet ispod 10.000 KM”, pojašnjava Kasapović.

U slučaju 840 građana radi se o cifri od 39 miliona KM na što PUFBiH može automatski izračunati i iznos poreza. Međutim, poreznici nemaju podatke o vrstama uplata, odnosno da li su one izvršene na osnovu ugovora o djelu, donacije ili neke druge vrste obligacionih odnosa.

Prvi cilj građani s većim prihodima

Objašnjavajući zašto se PUFBiH prvo opredijelio za kontrolu građana koji imaju prilive iz inostranstva na godišnjem nivou veće od 10.000 KM, Kasapović pojašnjava da se rukovodilo metodom značajnosti.

“U svakoj kontroli pravimo strategije rizika, i gdje idemo u kontrolu. U kontrolu idemo gdje je veći porezni obveznik jer ćemo tamo potencijalno naći više obaveza. Mi smo uzeli kao kriterij prilive iz inostranstva veće od 10.000 KM i porez je npr. na taj iznos 1.000 KM. To ne podliježe krivičnoj odgovornosti, ali ako za godinu dobiješ više od 100.000 KM na osnovu čega je tvoj neplaćeni porez na dohodak veći od 10.000 KM, onda to već podliježe krivičnoj odgovornosti”, kazao je Kasapović.

Navodi i da se nadaju da će se oko 70 posto građana samoinicijativno prijaviti i platiti porez jer su već ranije bili upiti prema Poreznoj upravi FBiH o oporezivanju ove vrste prihoda kada nije bilo jasnog odgovora.

“Onaj dođe pita u Bihaću, onaj pita u Neumu, i mi da bismo to sve uokvirili i postupili jednoobrazno, izdali smo saopćenje i upute da to riješimo. Mi i ne moramo ići u kontrolu svakog ponaosob već s mjesta možemo da vidimo sutra da je N. N. građanin podnio prijavu poreza, brišemo ga s liste i ne moramo ga pozivati poslije. Poslije npr. mjesec mi ćemo vidjeti ko nije prijavio porez, i ko ne bude mi ćemo po Zakonu o poreznoj prijavi tog poreznog obveznika pozvati, upoznati ga šta treba da uradi, uputiti ga kako da to uradi. Ako ne uradi, mi smo predvidjeli sankcije. Pozivam građane da bez ikakvih sankcija prijave svoje obaveze i da izbjegnu sankcije, zatezne kamate i slično”, rekao je Kasapović.

Nedostaje zaposlenih

Porezna uprava FBiH “muku muči” i sa hroničnim nedostatkom zaposlenih, tvrde iz ove institucije. Ističu da bi im koristio dodatni broj zaposlenih koji bi između ostalog mogli pretraživati razne baze podataka i otkrivati “neplatiše” poreza.

“Također, struktura uposlenih je takva da je prosjek starosti preko 53-54 godine, a da ne govorim o opremljenosti softverskoj i kadrovskoj kad je u pitanju informatika. Što je bolji i jači sistem, i što može imati više podataka, bit će bolji rezultati. Ne moramo ići u svaku kontrolu, već samo tamo gdje je porezni obveznik napravio puno grešaka”, ističe Kasapović.

Stoga se Porezna uprava FBiH na razne kreativne načine snalazi u otkrivanju neprijavljenih prihoda i radnika. Pojašnjavaju i jedan od primjera kako su otkrili neprijavljene vozače vozila u transportnim firmama. Naime, zbog nemogućnosti da inspektori provjere da li su vozači u firmama, koji su često na putovanju, prijavljeni, poslali su dopis policijskim upravama u FBiH da im se dostave podaci o imenu, JMBG i firmi u kojoj radi vozač kojeg je kontrolisala policija.

“Radnik N. N., preduzeće M. M., zatečen u kamionu, vozio tad i tad, JMBG taj i taj, i mi uđemo u sistem, provjerimo svaki navod policije i vidimo da li je prijavljen. Ako je prijavljen, uredu, a ako nije prijavljen, šaljemo inspektore da vrše nadzor i da se taj čovjek prijavi. Po tom osnovu smo imali rast broja prijavljenih radnika, samo na ovom malom primjeru. Iz mjesta radimo kontrole i nastojimo sarađivati sa drugim organima da lakše i efikasnije naplatimo javne prihode. To se vidi i po našim rezultatima, ove godine su javni prihodi rasli za 6,5 posto, prošle godine 10 posto i to konstantno raste. To su samo neki pokazatelji načina na koji radimo. Sa ovim brojem ljudi teško je raditi ovo što radimo, to su nadljudski napori”, kazao je Kasapović.

Pojašnjava i da je misija MMF-a pohvalila rad Porezne uprave FBiH, a da bi za efikasnije obavljanje dužnosti bilo potrebno između ostalog i izdvajanje ove institucije u zasebni organ koji sada djeluje pri Ministarstvu finansija FBiH.

“U proceduri je i Zakon o porezu na dohodak i to je bitno da se čim prije usvoji, kao i da se promijeni Zakon o igrama na sreću. Slijedi i povećanje troškova na osnovu boračkog dodatka i treba naći nove izvore prihoda da se to finansira. Kako prikupiti? Jedini način je da pokušate kroz naplatu poreza. Prisutan je i hroničan problem kada su u pitanju baze podataka, odnosno informatički sistem i informatička podrška. To su neke od ključnih stvari na kojima treba raditi”, zaključuje Kasapović.