30.1 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    scattered clouds
    30.1 ° C
    30.2 °
    30.1 °
    67 %
    2.5kmh
    49 %
    čet
    30 °
    pet
    29 °
    sub
    34 °
    ned
    39 °
    pon
    32 °
    Samovozeći automobili su stigli, ali se još radi na njihovoj potpunoj sigurnosti Samovozeći automobili su stigli, ali se još radi na njihovoj potpunoj sigurnosti

    Samovozeći automobili su stigli, ali se još radi na njihovoj potpunoj sigurnosti

    Samovozeći automobili su stigli, ali se još radi na njihovoj potpunoj sigurnosti

    Samovozeći automobili, koji su nekada bili samo dio mašte ljubitelja naučne fantastike, već danas u manjem ili većem obimu postoje. Testni modeli “automobila bez vozača” su širom svijeta već prešli desetke hiljada kilometara, a mnoga vozila koja nemaju “šofera” od krvi i mesa koriste u brojnim sektorima, poput vozila na velikim aerodromima ili u poljoprivredi.

    Istraživači i kompanije koje se bave razvojem ovakvih vozila ističu da bi automatizirani četvorotočkaši trebalo povećati sigurnost na cestama, ali i povećati efikasnost saobraćaja, smanjiti emisiju štetnih plinova i potrošnje goriva te demokratizirati mobilnost i uvesti nove biznis modele.

    Dovoljno je pogledati najavu britanskog Ministarstva prometa da će se autonomna vozila pojaviti na britanskim cestama već ove godine da se shvati da je ta naučna fantastika polako postala naša svakodnevna realnost.

    Potpuno sigurna tek kad sva budu samovozeća

    Tehnologija za autonomnu vožnju u automobilima, autobusima i vozilima za dostavu mogla bi smanjiti i prometne gužve, jer će prometna signalizacija i vozila uživo komunicirati, čime će promet brže teći te će se smanjiti emisije štetnih plinova, tvrdi Ministarstvo prometa.

    Međutim, skorašnji incident, u kojem su dvije osobe poginule dok su se vozile automobilom kompanije Tesla, a kada navodno nije bilo vozača za volanom, podiže zabrinutost koliko je ova tehnologija uopće sigurna.

    Kako kaže Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba, samovozeći automobili u potpunosti neće biti sigurni dok god sva vozila ne budu samovozeća. Dodatno, oni neće biti sigurni ni dok ne bude realizirana odgovarajuća infrastruktura koja bi trebala omogućiti apsolutno umrežavanje putem 5G i budućih 6G mreža.

    Dok ti uvjeti ne budu ispunjeni, navodi Grebović, nećemo se u potpunosti moći osloniti na vozila koja nemaju nadzor vozača od krvi i mesa.

    Regija će “sačekati” 10 do 20 godina

    Iako je to budućnost u kojoj će ti uvjeti biti ispunjeni uskoro, regija tradicionalno kasni u svemu, pa ćemo se načekati da takva vozila budu redovna pojava na našim cestama.

    – U narednih 10 do 20 godina malo je vjerovatno da će potpuno autonomna vozila krstariti našim cestama. Kako zaostajemo u mnogo toga u odnosu na svijet, tako ćemo kasniti i u slučaju ovih vozila – kaže Grebović.

    Stručnjak za telekomunikacije Boris Bilić govori da je jedan od pokretača razvoja naprednih mobilnih mreža koje omogućavaju prenos ogromne količine podataka jeste i sigurniji i pouzdaniji saobraćaj.

    Više od 70 posto saobraćajnih nesreća je posljedica ljudskih grešaka prilikom vožnje, bez obzira da li se tu radi o nepažnji vozača, vožnji pod dejstvom alkohola, narkotika, da li je osoba za volanom umorna ili ne… S druge strane, samovozeći automobili se ne umaraju, nisu podložni vanjskim utjecajima (umor, alkohol, nepažnja), što bi trebalo dovesti do sigurne vožnje.

    Pored toga, vozilo koje dobija podatke iz centralnog sistema zna gdje su gužve, gdje su radovi, gdje postoji parking, što će dovesti do smanjenja i gužvi do smanjenja potrošnje goriva, dodaje Bilić.

    Voziti će i oni koji to prije nisu mogli

    – Ako uspijete napraviti vozilo koje komunicira s drugim vozilima, koje optimizira vožnju tako da su šanse za nesreću ili sudar minimalne, da ne kažemo nepostojeće, onda sa vozila možete ukloniti i sve one dijelove koji povećavaju pasivnu sigurnost vozila i putnika, čime pravite lakša prevozna sredstva, što dovodi do manje potrošnje – navodi Bilić.

    Pored toga, važna prednost autonomnih vozila je to što mogu pružiti mogućnost mobilnosti i osobama koje sada nemaju tu privilegiju, kao što su starije i mlade osobe, slabovidne osobe i svi oni koji danas nisu u mogućnosti voziti automobile iz raznih razloga, navodi on.

    Ali, iako ćemo kasniti za ostatkom svijeta kada je primjena samovozećih automobila u pitanju, to ne znači da neće biti posljedica po regiju, smatra Grebović. Kako se sve više budu koristili samovozeći automobili, stara, klasična vozila će negdje morati otići, a to će vjerovatno biti naš dio svijeta, dodaje.

    Grebović pravi paralelu s automobilima koji koriste dizelske motore.

    Dizelaši se kupuju jer malo troše

    – Takve automobile sve više povlače iz upotrebe u svijetu, nakon čega se oni kao polovni sve više prodaju ovdje. Ne kupuju naši ljudi dizele jer ih vole, već zato što manje troše. I dok god budemo imali manju kupovnu moć, kupovat će se polovna vozila iz inostranstva. Tako da iako smo već svojevrsni otpad za Evropu, postat ćemo samo još veći otpad kako se samovozeći automobili budu sve više koristili u svijetu – kaže glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto.

    I takva sudbina će nam biti barem još dvadesetak godina, smatra on.

    Izrazi autonomna ili samovozeća vozila se često koristi, ali potrebno je istaći da postoje pet različitih nivoa automatiziranih vozila, a koje je postavilo Društvo automobilskih inženjera.

    Već danas postoje vozila koja mogu kupiti u slobodnoj prodaji, a koji ispunjavaju drugi ili treći nivo automatizacije, odnosno imaju parcijalnu ili uvjetnu automatizaciju. Takva vozila su u stanju održavati vozilo unutar trake i održavati odgovarajuću brzinu, iako je konačna odgovornost vožnje i dalje na vozaču.

    Senzori na balkanskim cestama

    Takvi sistemi su bazirani na principu opservacije putem senzora i akcije (aktuacije), odnosno na osnovu mjerenja senzora (GPS pozicioniranje, kamera, radara…) proizvode odgovarajuće akcije na upravljaču i pogonu vozila da bi održali vozilo u odgovarajućoj traci i pri odgovarajućoj brzini.

    Mada je upitno koliko se takva vozila mogu koristiti u regiji, jer nije rijetkost da saobraćajne trake na cestama izblijede ili u potpunosti nestanu, odnosno budu nejasno označene, dok šiblje često prekrije saobraćajne znakove ili ti znakovi jednostavno budu ukradeni, dodaje Bilić.

    – Možete imati najskuplji automobil na svijetu, sa svim senzorima, ali ni oni nisu svemogući protiv balkanskih cesta i balkanskih vozača – smatra on.

    Samovozeći automobili, koji su nekada bili samo dio mašte ljubitelja naučne fantastike, već danas u manjem ili većem obimu postoje. Testni modeli “automobila bez vozača” su širom svijeta već prešli desetke hiljada kilometara, a mnoga vozila koja nemaju “šofera” od krvi i mesa koriste u brojnim sektorima, poput vozila na velikim aerodromima ili u poljoprivredi.

    Istraživači i kompanije koje se bave razvojem ovakvih vozila ističu da bi automatizirani četvorotočkaši trebalo povećati sigurnost na cestama, ali i povećati efikasnost saobraćaja, smanjiti emisiju štetnih plinova i potrošnje goriva te demokratizirati mobilnost i uvesti nove biznis modele.

    Dovoljno je pogledati najavu britanskog Ministarstva prometa da će se autonomna vozila pojaviti na britanskim cestama već ove godine da se shvati da je ta naučna fantastika polako postala naša svakodnevna realnost.

    Potpuno sigurna tek kad sva budu samovozeća

    Tehnologija za autonomnu vožnju u automobilima, autobusima i vozilima za dostavu mogla bi smanjiti i prometne gužve, jer će prometna signalizacija i vozila uživo komunicirati, čime će promet brže teći te će se smanjiti emisije štetnih plinova, tvrdi Ministarstvo prometa.

    Međutim, skorašnji incident, u kojem su dvije osobe poginule dok su se vozile automobilom kompanije Tesla, a kada navodno nije bilo vozača za volanom, podiže zabrinutost koliko je ova tehnologija uopće sigurna.

    Kako kaže Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i internetskog portala www.proauto.ba, samovozeći automobili u potpunosti neće biti sigurni dok god sva vozila ne budu samovozeća. Dodatno, oni neće biti sigurni ni dok ne bude realizirana odgovarajuća infrastruktura koja bi trebala omogućiti apsolutno umrežavanje putem 5G i budućih 6G mreža.

    Dok ti uvjeti ne budu ispunjeni, navodi Grebović, nećemo se u potpunosti moći osloniti na vozila koja nemaju nadzor vozača od krvi i mesa.

    Regija će “sačekati” 10 do 20 godina

    Iako je to budućnost u kojoj će ti uvjeti biti ispunjeni uskoro, regija tradicionalno kasni u svemu, pa ćemo se načekati da takva vozila budu redovna pojava na našim cestama.

    – U narednih 10 do 20 godina malo je vjerovatno da će potpuno autonomna vozila krstariti našim cestama. Kako zaostajemo u mnogo toga u odnosu na svijet, tako ćemo kasniti i u slučaju ovih vozila – kaže Grebović.

    Stručnjak za telekomunikacije Boris Bilić govori da je jedan od pokretača razvoja naprednih mobilnih mreža koje omogućavaju prenos ogromne količine podataka jeste i sigurniji i pouzdaniji saobraćaj.

    Više od 70 posto saobraćajnih nesreća je posljedica ljudskih grešaka prilikom vožnje, bez obzira da li se tu radi o nepažnji vozača, vožnji pod dejstvom alkohola, narkotika, da li je osoba za volanom umorna ili ne… S druge strane, samovozeći automobili se ne umaraju, nisu podložni vanjskim utjecajima (umor, alkohol, nepažnja), što bi trebalo dovesti do sigurne vožnje.

    Pored toga, vozilo koje dobija podatke iz centralnog sistema zna gdje su gužve, gdje su radovi, gdje postoji parking, što će dovesti do smanjenja i gužvi do smanjenja potrošnje goriva, dodaje Bilić.

    Voziti će i oni koji to prije nisu mogli

    – Ako uspijete napraviti vozilo koje komunicira s drugim vozilima, koje optimizira vožnju tako da su šanse za nesreću ili sudar minimalne, da ne kažemo nepostojeće, onda sa vozila možete ukloniti i sve one dijelove koji povećavaju pasivnu sigurnost vozila i putnika, čime pravite lakša prevozna sredstva, što dovodi do manje potrošnje – navodi Bilić.

    Pored toga, važna prednost autonomnih vozila je to što mogu pružiti mogućnost mobilnosti i osobama koje sada nemaju tu privilegiju, kao što su starije i mlade osobe, slabovidne osobe i svi oni koji danas nisu u mogućnosti voziti automobile iz raznih razloga, navodi on.

    Ali, iako ćemo kasniti za ostatkom svijeta kada je primjena samovozećih automobila u pitanju, to ne znači da neće biti posljedica po regiju, smatra Grebović. Kako se sve više budu koristili samovozeći automobili, stara, klasična vozila će negdje morati otići, a to će vjerovatno biti naš dio svijeta, dodaje.

    Grebović pravi paralelu s automobilima koji koriste dizelske motore.

    Dizelaši se kupuju jer malo troše

    – Takve automobile sve više povlače iz upotrebe u svijetu, nakon čega se oni kao polovni sve više prodaju ovdje. Ne kupuju naši ljudi dizele jer ih vole, već zato što manje troše. I dok god budemo imali manju kupovnu moć, kupovat će se polovna vozila iz inostranstva. Tako da iako smo već svojevrsni otpad za Evropu, postat ćemo samo još veći otpad kako se samovozeći automobili budu sve više koristili u svijetu – kaže glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto.

    I takva sudbina će nam biti barem još dvadesetak godina, smatra on.

    Izrazi autonomna ili samovozeća vozila se često koristi, ali potrebno je istaći da postoje pet različitih nivoa automatiziranih vozila, a koje je postavilo Društvo automobilskih inženjera.

    Već danas postoje vozila koja mogu kupiti u slobodnoj prodaji, a koji ispunjavaju drugi ili treći nivo automatizacije, odnosno imaju parcijalnu ili uvjetnu automatizaciju. Takva vozila su u stanju održavati vozilo unutar trake i održavati odgovarajuću brzinu, iako je konačna odgovornost vožnje i dalje na vozaču.

    Senzori na balkanskim cestama

    Takvi sistemi su bazirani na principu opservacije putem senzora i akcije (aktuacije), odnosno na osnovu mjerenja senzora (GPS pozicioniranje, kamera, radara…) proizvode odgovarajuće akcije na upravljaču i pogonu vozila da bi održali vozilo u odgovarajućoj traci i pri odgovarajućoj brzini.

    Mada je upitno koliko se takva vozila mogu koristiti u regiji, jer nije rijetkost da saobraćajne trake na cestama izblijede ili u potpunosti nestanu, odnosno budu nejasno označene, dok šiblje često prekrije saobraćajne znakove ili ti znakovi jednostavno budu ukradeni, dodaje Bilić.

    – Možete imati najskuplji automobil na svijetu, sa svim senzorima, ali ni oni nisu svemogući protiv balkanskih cesta i balkanskih vozača – smatra on.

    Samovozeći automobili su stigli, ali se još radi na njihovoj potpunoj sigurnosti Samovozeći automobili su stigli, ali se još radi na njihovoj potpunoj sigurnosti

    Posljednje objavljeno