14.2 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Skoro 90.000 građana odreklo se bh. pasoša

    Skoro 90.000 građana odreklo se bh. pasoša

    Trend odricanja građana od bh. državljanstva ne jenjava. Kako je za “Avaz“ potvrdila Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. januara do 3. decembra ove godine pasoša BiH odreklo se ukupno 3.735 osoba.

    Prema podacima Ministarstva civilnih poslova od rata do danas državljanstva se odreklo 88.163 građanina.

    Inače, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine. U neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu i općenito veća prava u zemljama u kojima žive.  

    No, kao ni što se ne bave problemom odlaska ljudi iz naše zemlje, vlasti se nikada nisu pozabavile problemom sve većeg ispisa iz knjige državljana naše zemlje.  

    Koliko je broj onih kojih se odlučuju na ovaj korak u porastu govori i podatak da se, primjerice, tokom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo šest osoba, narednih nekoliko godina taj broj je bio dvocifren, da bi se danas mjerio hiljadama.

    Pretpostavlja se da bi pravi val odricanja od bh. državljanstva mogao nastati tek kada pravo na pasoš neke druge zemlje steknu oni što iz BiH odlaze u posljednje dvije-tri godine. 

    Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi… U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i onaj BiH, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njihovi budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze. 

    Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. U tom slučaju plaćaju 200 KM.

    No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako zahtjev neko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa zahtjev košta oko 1.000 KM.

    Najporaznija činjenica je da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod.

    Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet slije 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Trend odricanja građana od bh. državljanstva ne jenjava. Kako je za “Avaz“ potvrdila Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, od 1. januara do 3. decembra ove godine pasoša BiH odreklo se ukupno 3.735 osoba.

    Prema podacima Ministarstva civilnih poslova od rata do danas državljanstva se odreklo 88.163 građanina.

    - Reklama -

    Inače, u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine. U neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu i općenito veća prava u zemljama u kojima žive.  

    - Reklama -

    No, kao ni što se ne bave problemom odlaska ljudi iz naše zemlje, vlasti se nikada nisu pozabavile problemom sve većeg ispisa iz knjige državljana naše zemlje.  

    - Reklama -

    Koliko je broj onih kojih se odlučuju na ovaj korak u porastu govori i podatak da se, primjerice, tokom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo šest osoba, narednih nekoliko godina taj broj je bio dvocifren, da bi se danas mjerio hiljadama.

    Pretpostavlja se da bi pravi val odricanja od bh. državljanstva mogao nastati tek kada pravo na pasoš neke druge zemlje steknu oni što iz BiH odlaze u posljednje dvije-tri godine. 

    Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi… U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i onaj BiH, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njihovi budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze. 

    Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. U tom slučaju plaćaju 200 KM.

    No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako zahtjev neko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa zahtjev košta oko 1.000 KM.

    Najporaznija činjenica je da se u državnom budžetu novac od taksi za odricanje od državljanstva računa kao prihod.

    Prošle godine bilo je predviđeno da se od tih taksi u budžet slije 2,2 miliona, ali ta suma premašila je 3,5 miliona maraka.

    IzvorAvaz.ba
    Zenica
    clear sky
    14.2 ° C
    14.2 °
    14.2 °
    50 %
    1.4kmh
    1 %
    pet
    16 °
    sub
    19 °
    ned
    23 °
    pon
    25 °
    uto
    26 °