6.8 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Zenica
    broken clouds
    6.8 ° C
    7 °
    6.7 °
    93 %
    3.1kmh
    75 %
    sub
    16 °
    ned
    24 °
    pon
    26 °
    uto
    27 °
    sri
    15 °
    Šta se dešava sa neiskorištenim vakcinama protiv koronavirusa?

    Šta se dešava sa neiskorištenim vakcinama protiv koronavirusa?

    Šta se dešava sa neiskorištenim vakcinama protiv koronavirusa?

    Dok se neke zemlje trude da dođu do vakcina, druge se pitaju što učiniti sa vakcinama koje su naručene, ali se više ne mogu koristiti zbog određenih nus pojava i sigurnosti građana.

    Nekoliko zemalja ograničilo je upotrebu vakcina Oxford-AstraZeneca (AZ) i Johnson & Johnson (J&J) za mlađe dobne grupe zbog vrlo malog rizika od rijetkih krvnih ugrušaka.

    Danska je općenito prestala koristiti AZ, što je izazvalo val zanimanja drugih država za njegove neiskorištene doze.

    Hrabrim potezom Češka se ponudila da kupi sve AstraZeneca vakcine iz Danske. Interes u tome su izrazile i Estonija, Latvija i Litvanija.

    Zašto se ovo događa?

    Sve je veća zabrinutost zbog rijetkih – a ponekad i fatalnih slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka, posebno kod mlađih ljudi. Zdravstveni regulatori širom svijeta ističu da je rizik od zaraze koronavirusom daleko veći.

    Na osnovu podataka britanskog regulatora za lijekove, ako bi 10 miliona ljudi dobilo AZ vakcinu, mogli biste očekivati da će doći do stvaranja krvnih ugrušaka kod 40 osoba. Od 40 ljudi sa krvnim ugrušcima umrlo bi oko 10 ljudi – to znači da je šansa za ovakav scenarij jedan u milion.

    To znači da je šansa da Vam se to desi ista kao i ona kada bi u narednih mjesec dana svaki dan u automobilu prelazili put od 500 kilometara udaljenosti, te na tom putu doživjeli automobilsku nesreću u kojoj bi izgubili život.

    Danska zdravstvena služba donijela je odluku da prekine upotrebu AZ-a. Izjavili su da imaju na raspolaganju druge vakcine, te da je epidemija tamo pod kontrolom i da oprezno pristupaju vakcinaciji kao odgovor na “poznati rizik od ozbiljnih štetnih efekata”.

    Odluka je značila da će doći do povlačenja 2,4 miliona doza neiskorištenih AZ vakcina koje je Danska kupila.

    Također se istražuje se i veza između J&J vakcina i rijetkih krvnih ugrušaka. Dok se ne završe sigurnosne provjere, ove vakcine ostat će neiskorištene u SAD-u koji je naručio 100 miliona doza.

    J&J je također suspendiran i u Južnoj Africi, gdje je odabran za vakcinu nakon što su studije pokazale da pruža veću zaštitu protiv južnoafričkog soja koronavirusa.

    AZ, koji je manje efikasan protiv ovog soja, prethodno je stigao u Južnu Afriku, ali je rezultirao kao neiskorištena vakcina.

    Kako bi spriječila njihovo propadanje, Južna Afrika je prodala milion AZ doza za distribuciju u 14 zemalja afričkog naroda.

    Mogu li se ove vakcine koristiti negdje drugo?

    U teoriji, da. Mnoge države žele prodati ili donirati vakcine koje im više nisu potrebne.

    U četvrtak, evropski direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hans Kluge, sugerirao je da Danska nastoji učiniti upravo to.

    – Razumijem da je ministarstvo vanjskih poslova Danske spremno ili već razmatra mogućnosti za dijeljenje vakcina protiv AstraZenece siromašnim zemljama – izjavio je gospodin Kluge.

    A neki od danskih susjeda ponudili su se kako bi ugrabili njihove neželjene zalihe.

    – Još uvijek imamo manje vakcina nego ljudi koji su voljni da se vakcinišu. Zbog toga je Litvanija izrazila spremnost da uzme onoliko doza AstraZeneca vakcina koliko je Danska spremna podijeliti – izjavila je litvanska premijerka Ingrida Simonyte.

    Vakcine protiv koronavirusa: Koliko je brz napredak vakcina širom svijeta?

    U jednoj izjavi na Twitteru, češki ministar unutrašnjih poslova, Jan Hamaček je izjavio da u njihovoj državi postoji interes za kupovinu svih AZ vakcina od Danske.

    Još uvijek se čeka odgovor vlade Danske na ovaj prijedlog.

    U međuvremenu će se ove vakcine čuvati u skladištu. I AZ i J&J vakcine imaju prednost što se mogu čuvati na temperaturi običnog frižidera, što ih čini lakšim za transport od Pfizer vakcina, koji se mora čuvati na -70 stepeni.

    Međutim, vakcine imaju datum upotrebe, koji varira ovisno o proizvođaču.

    Koliko je vakcina ostalo neiskorišteno?

    Ne postoji globalni podatak o tome, ali regionalni podaci nam daju okvirnu sliku.

    Danska je, naprimjer, dobila 202.920 doza AZ vakcina od 15. aprila, pokazuju podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDP).

    Ukupno je iskorišteno 150.671 doza, a 52.249 doza je ostalo neiskorišteno.

    Slika je slična u cijeloj Europi, gdje je niz zemalja ograničio AZ i J&J vakcine na starije osobe.

    Podaci američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju da mnoge države imaju višak vakcina.

    Više od 20% isporučenih vakcina još nije primijenjeno u državama uključujući Alabamu (37%), Aljasku (35%), Vermont (27%) i Sjevernu Karolinu (24%).

    U međuvremenu, zapadna Virginia, koja je iskoristila gotovo sve svoje zalihe sada vidi da više od četvrtine doza ostaje neiskorišteno – u prosjeku 350.000 ih ostaje neiskorišteno svakodnevno, navodi Bloomberg.

    Zdravstveni stručnjaci kažu da neiskorišteni kapacitet može dovesti do toga da u nekim područjima može nestati stanovnika koji su voljni da se vakcinišu.

    Postoji li neka šema za razmjenu rezervnih vakcina?

    Odgovor je – Da, postoji. Zove se Covax.

    To je međunarodna šema čiji je cilj osigurati da se vakcine pošteno dijele među svim nacijama, bogatim i siromašnim. Predvodi ga SZO, a uključuje Globalni savez za vakcine (Gavi) i Koaliciju za inovacije u pripravnosti za epidemije (Cepi).

    Do kraja 2021. godine, Covax se nada da će isporučiti više od dvije milijarde doza u 190 zemalja.

    Na koji način će se Covid vakcine dijeliti širom svijeta?

    Dio ove šeme uključuje preraspodjelu donacija rezervnih vakcina iz bogatih zemalja u siromašne.

    Na primjer, Velika Britanija, koja je naručila oko 450 miliona doza, obvezala se da će većinom svog “viška” snabdijevati siromašne zemlje.

    Druge bogatije zemlje dale su geste solidarnosti sa siromašnijim zemljama.

    Ipak, suočili su se s kritikama jer do sada niko nije objasnio kada će dobiti rezervne doze i koliko vakcina namjeravaju donirati.

    Za sada se bogate zemlje fokusiraju na vakcinaciju vlastitog stanovništva istovremeno osiguravajući sredstva za program Covax.

    Kako i kada se mogu dijeliti ove rezervne vakcine?

    Jednostavno rečeno, još ne znamo.

    BBC je pitao Gavija da li ima evidenciju o tome na koliko su se rezervnih vakcina zemlje obavezale na Covax programu – ovo je bio njegov odgovor:

    – S obzirom na ograničenost vremena i prostora u kojem radimo, doze donirane iz zemalja sa viškom zaliha biće dodijeljene putem Covax Facilitya, ali još uvijek ne znamo kada će to tačno biti. Još uvijek smo u pregovorima sa ekspertima iz oblasti ekonomije oko raspodjele višaka doza i očekujemo da ćemo uskoro objaviti naše prve sporazume – izjavio je Gavi.

    Dakle, dogovori o podjeli rezervnih vakcina su u pripremi, ali za mnoge je to frustrirajuće jer još nema konkretnih informacija o tome šta, ko, kako , i koliko dobija od tih zaliha.

    Dok se neke zemlje trude da dođu do vakcina, druge se pitaju što učiniti sa vakcinama koje su naručene, ali se više ne mogu koristiti zbog određenih nus pojava i sigurnosti građana.

    Nekoliko zemalja ograničilo je upotrebu vakcina Oxford-AstraZeneca (AZ) i Johnson & Johnson (J&J) za mlađe dobne grupe zbog vrlo malog rizika od rijetkih krvnih ugrušaka.

    Danska je općenito prestala koristiti AZ, što je izazvalo val zanimanja drugih država za njegove neiskorištene doze.

    Hrabrim potezom Češka se ponudila da kupi sve AstraZeneca vakcine iz Danske. Interes u tome su izrazile i Estonija, Latvija i Litvanija.

    Zašto se ovo događa?

    Sve je veća zabrinutost zbog rijetkih – a ponekad i fatalnih slučajeva stvaranja krvnih ugrušaka, posebno kod mlađih ljudi. Zdravstveni regulatori širom svijeta ističu da je rizik od zaraze koronavirusom daleko veći.

    Na osnovu podataka britanskog regulatora za lijekove, ako bi 10 miliona ljudi dobilo AZ vakcinu, mogli biste očekivati da će doći do stvaranja krvnih ugrušaka kod 40 osoba. Od 40 ljudi sa krvnim ugrušcima umrlo bi oko 10 ljudi – to znači da je šansa za ovakav scenarij jedan u milion.

    To znači da je šansa da Vam se to desi ista kao i ona kada bi u narednih mjesec dana svaki dan u automobilu prelazili put od 500 kilometara udaljenosti, te na tom putu doživjeli automobilsku nesreću u kojoj bi izgubili život.

    Danska zdravstvena služba donijela je odluku da prekine upotrebu AZ-a. Izjavili su da imaju na raspolaganju druge vakcine, te da je epidemija tamo pod kontrolom i da oprezno pristupaju vakcinaciji kao odgovor na “poznati rizik od ozbiljnih štetnih efekata”.

    Odluka je značila da će doći do povlačenja 2,4 miliona doza neiskorištenih AZ vakcina koje je Danska kupila.

    Također se istražuje se i veza između J&J vakcina i rijetkih krvnih ugrušaka. Dok se ne završe sigurnosne provjere, ove vakcine ostat će neiskorištene u SAD-u koji je naručio 100 miliona doza.

    J&J je također suspendiran i u Južnoj Africi, gdje je odabran za vakcinu nakon što su studije pokazale da pruža veću zaštitu protiv južnoafričkog soja koronavirusa.

    AZ, koji je manje efikasan protiv ovog soja, prethodno je stigao u Južnu Afriku, ali je rezultirao kao neiskorištena vakcina.

    Kako bi spriječila njihovo propadanje, Južna Afrika je prodala milion AZ doza za distribuciju u 14 zemalja afričkog naroda.

    Mogu li se ove vakcine koristiti negdje drugo?

    U teoriji, da. Mnoge države žele prodati ili donirati vakcine koje im više nisu potrebne.

    U četvrtak, evropski direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Hans Kluge, sugerirao je da Danska nastoji učiniti upravo to.

    – Razumijem da je ministarstvo vanjskih poslova Danske spremno ili već razmatra mogućnosti za dijeljenje vakcina protiv AstraZenece siromašnim zemljama – izjavio je gospodin Kluge.

    A neki od danskih susjeda ponudili su se kako bi ugrabili njihove neželjene zalihe.

    – Još uvijek imamo manje vakcina nego ljudi koji su voljni da se vakcinišu. Zbog toga je Litvanija izrazila spremnost da uzme onoliko doza AstraZeneca vakcina koliko je Danska spremna podijeliti – izjavila je litvanska premijerka Ingrida Simonyte.

    Vakcine protiv koronavirusa: Koliko je brz napredak vakcina širom svijeta?

    U jednoj izjavi na Twitteru, češki ministar unutrašnjih poslova, Jan Hamaček je izjavio da u njihovoj državi postoji interes za kupovinu svih AZ vakcina od Danske.

    Još uvijek se čeka odgovor vlade Danske na ovaj prijedlog.

    U međuvremenu će se ove vakcine čuvati u skladištu. I AZ i J&J vakcine imaju prednost što se mogu čuvati na temperaturi običnog frižidera, što ih čini lakšim za transport od Pfizer vakcina, koji se mora čuvati na -70 stepeni.

    Međutim, vakcine imaju datum upotrebe, koji varira ovisno o proizvođaču.

    Koliko je vakcina ostalo neiskorišteno?

    Ne postoji globalni podatak o tome, ali regionalni podaci nam daju okvirnu sliku.

    Danska je, naprimjer, dobila 202.920 doza AZ vakcina od 15. aprila, pokazuju podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDP).

    Ukupno je iskorišteno 150.671 doza, a 52.249 doza je ostalo neiskorišteno.

    Slika je slična u cijeloj Europi, gdje je niz zemalja ograničio AZ i J&J vakcine na starije osobe.

    Podaci američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju da mnoge države imaju višak vakcina.

    Više od 20% isporučenih vakcina još nije primijenjeno u državama uključujući Alabamu (37%), Aljasku (35%), Vermont (27%) i Sjevernu Karolinu (24%).

    U međuvremenu, zapadna Virginia, koja je iskoristila gotovo sve svoje zalihe sada vidi da više od četvrtine doza ostaje neiskorišteno – u prosjeku 350.000 ih ostaje neiskorišteno svakodnevno, navodi Bloomberg.

    Zdravstveni stručnjaci kažu da neiskorišteni kapacitet može dovesti do toga da u nekim područjima može nestati stanovnika koji su voljni da se vakcinišu.

    Postoji li neka šema za razmjenu rezervnih vakcina?

    Odgovor je – Da, postoji. Zove se Covax.

    To je međunarodna šema čiji je cilj osigurati da se vakcine pošteno dijele među svim nacijama, bogatim i siromašnim. Predvodi ga SZO, a uključuje Globalni savez za vakcine (Gavi) i Koaliciju za inovacije u pripravnosti za epidemije (Cepi).

    Do kraja 2021. godine, Covax se nada da će isporučiti više od dvije milijarde doza u 190 zemalja.

    Na koji način će se Covid vakcine dijeliti širom svijeta?

    Dio ove šeme uključuje preraspodjelu donacija rezervnih vakcina iz bogatih zemalja u siromašne.

    Na primjer, Velika Britanija, koja je naručila oko 450 miliona doza, obvezala se da će većinom svog “viška” snabdijevati siromašne zemlje.

    Druge bogatije zemlje dale su geste solidarnosti sa siromašnijim zemljama.

    Ipak, suočili su se s kritikama jer do sada niko nije objasnio kada će dobiti rezervne doze i koliko vakcina namjeravaju donirati.

    Za sada se bogate zemlje fokusiraju na vakcinaciju vlastitog stanovništva istovremeno osiguravajući sredstva za program Covax.

    Kako i kada se mogu dijeliti ove rezervne vakcine?

    Jednostavno rečeno, još ne znamo.

    BBC je pitao Gavija da li ima evidenciju o tome na koliko su se rezervnih vakcina zemlje obavezale na Covax programu – ovo je bio njegov odgovor:

    – S obzirom na ograničenost vremena i prostora u kojem radimo, doze donirane iz zemalja sa viškom zaliha biće dodijeljene putem Covax Facilitya, ali još uvijek ne znamo kada će to tačno biti. Još uvijek smo u pregovorima sa ekspertima iz oblasti ekonomije oko raspodjele višaka doza i očekujemo da ćemo uskoro objaviti naše prve sporazume – izjavio je Gavi.

    Dakle, dogovori o podjeli rezervnih vakcina su u pripremi, ali za mnoge je to frustrirajuće jer još nema konkretnih informacija o tome šta, ko, kako , i koliko dobija od tih zaliha.

    Šta se dešava sa neiskorištenim vakcinama protiv koronavirusa?
    Šta se dešava sa neiskorištenim vakcinama protiv koronavirusa?

    Posljednje objavljeno