Čak 25 posto radnih mjesta širom svijeta potencijalno je izloženo uticaju generativne vještačke inteligencije (GenAI), pokazuje najnoviji izvještaj Međunarodne organizacije rada (ILO) i Nacionalnog istraživačkog instituta Poljske (NASK). Riječ je o najdetaljnijoj globalnoj procjeni dosad, pod nazivom “Generativna AI i poslovi: Precizniji globalni indeks izloženosti zanimanja”.
Prema autorima, najveći rizik ne leži u masovnom gubitku poslova, već u transformaciji načina na koji se obavljaju. Posebno su ranjivi administrativni poslovi i zanimanja u sektorima s visokom digitalnom integracijom, poput medija, razvoja softvera i finansija.
“Prešli smo granice teorije i razvili alat koji se temelji na stvarnim poslovima”, ističe Paul Gimrek, viši istraživač ILO-a i glavni autor izvještaja.
“Kombinovali smo ljudsku procjenu, stručne analize i GenAI modele kako bismo kreirali metodu koju zemlje mogu koristiti za preciznu procjenu rizika i odgovor.”
Veća izloženost u razvijenim ekonomijama
Iako globalna stopa izloženosti GenAI-ju iznosi 25 posto, u zemljama s visokim dohotkom ona dostiže čak 34 posto. Razlog je veća digitalna povezanost i integracija tehnologije u svakodnevne radne procese. Administrativni poslovi, zbog rutinskih zadataka kao što su unos podataka i obrada dokumenata, najizloženiji su automatizaciji.
Indeks izloženosti zasniva se na gotovo 30.000 radnih zadataka, koje su ocijenili AI alati i validirali stručnjaci. Time je omogućena precizna analiza utjecaja po sektorima i državama.
Izvještaj dodatno upozorava na rodnu neravnotežu: u razvijenim zemljama 9,6 posto žena zaposleno je na poslovima visoko izloženim GenAI-ju, u poređenju s tek 3,5 posto muškaraca.
“Ovaj indeks pomaže u identifikaciji gdje GenAI može imati najveći utjecaj, kako bi se zemlje mogle bolje pripremiti i zaštititi radnike”, rekao je Marek Trozincki iz NASK-a, koautor izvještaja.
Iako GenAI obećava povećanje produktivnosti, izvještaj upozorava da će utjecaji zavisiti od nacionalne infrastrukture, brzine implementacije i nivoa digitalnih vještina u radnoj snazi. Nejednaka dostupnost tehnologije i znanja mogla bi dodatno produbiti postojeće društvene i ekonomske razlike.
“Tehnička ograničenja, infrastrukturne razlike i manjak vještina znače da će primjena GenAI-ja biti neujednačena”, ističe Janine Berg, viša ekonomistica ILO-a.
Iz tog razloga, izvještaj poziva na proaktivan socijalni dijalog između vlada, poslodavaca i sindikata, uz kreiranje politika koje štite radnike, promiču dodatnu obuku i osiguravaju pravedne tranzicije u sektorima podložnim digitalnoj transformaciji.
AI kao faktor nejednakosti
Zaključci ovog izvještaja usklađeni su s ranijom procjenom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz 2024. godine, koja upozorava da bi AI mogao uticati na čak 40 posto globalnih radnih mjesta. Prema direktorici MMF-a Kristalini Georgievoj, bez odgovarajuće regulacije, AI bi mogao dodatno produbiti društvene nejednakosti.
“U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost – trend koji kreatori politika moraju proaktivno riješiti”, poručila je Georgieva.
U konačnici, iako GenAI nudi brojne prednosti, ključ uspjeha leži u odgovornom upravljanju, ravnoteži između inovacija i zaštite radne snage te inkluzivnim politikama koje nikoga ne ostavljaju po strani.
