Svaki peti građanin naše zemlje je naoružan, od čega je oko 700.000 onih koji posjeduju nelegalno oružje, a oko 350.000 legalno.

Iako su procedure legalnog naoružavanja dugotrajne, iz godine u godinu sve veći broj bh. građana želi kupiti pištolj zbog lične sigurnosti i samoodbrane.

Ispituju se komšije

Kantonalni MUP-ovi u FBiH od januara do septembra 2016. godine izdali su 5.015 odobrenja za nabavljanje oružja, 6.346 oružnih listova, 89 odobrenja za nabavljanje oružja za pravna lica, te 4.469 izvršenih zamjena oružnih listova za fizička lica. U istom periodu prošle godine u FBiH je izdato 4.191 odobrenje za nabavku oružja i 5.376 oružanih listova.

Mirna Miljanović, načelnica Službe za odnose s javnošću MUP-a RS-a, kazala nam je da je ove godine građanima RS-a izdato 5.021 oružni list, kao i 131 odobrenje za nabavku municije.

“Ne ubija oružje, nego čovjek”, prve su riječi koje je rekao Jasmin Kujović, direktor KM Trade, jedne od 11 prodavnica oružja, municije, uniformi i druge opreme u Federaciji BiH.

“Sve što vidimo oko nas može biti oružje, od kišobrana, kuhinjskih noževa, šake, automobila. Nije važno ko ima pištolj, već ko ga koristi i na koji način. U BiH je bio možda jedan ili nijedan slučaj da je neko sa legalnim oružjem počinio neko krivično djelo, što svjedoči tome da ljudi legalno kupuju oružje isključivo zbog lične sigurnosti”, naglasio je Kujović.

Statističke procjene govore da je u skoro 98 posto incidenata izazvanih vatrenim oružjem korišteno oružje koje je nabavljeno ilegalno. Kujović ističe da bi bh. vlastima zbog toga trebao biti prioritet rješavanje problema ilegalnog naoružavanja.

“Ne znam ni za jedan slučaj provale u kuću osobe koja je legalno naoružana. Kada se kupuje legalno pištolj, policajac dolazi na adresu osobe koja se želi naoružati i sve komšije u okruženju pitaju kakva je ustvari osoba koja želi kupiti pištolj. Zato niko i ne „dira“ te osobe. Neće lopov doći s nožem u kuću nekoga ko ima pištolj”, ističe Kujović.

Najveći problem legalne nabavke oružja u našoj zemlji je nepostojanje jedinstvenog zakona o oružju na nivou države.

“U svakom kantonu zakon je različit. Naprimjer, u Kreševu kupite elektrošoker za 50 KM, uđete u Kanton Sarajevo, zaustavi vas policija i dobijete kaznu od 500 KM i godinu zatvora. U KS municiju ne možete kupiti bez odobrenja, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu možete, a opet u RS-u imamo zakon koji nema veze sa Federacijom”, pojasnio je Kujović.

Austrijski Glock

Pištolj koji najviše kupuju bh. građani je austrijski Glock kalibra devet milimetara, koji košta 1.300 KM.

Da bi neko dobio dozvolu za nabavku oružja, mora proći policijsku provjeru koja traje od mjesec do 40 dana. S tim odobrenjem dolazi u prodavnicu i kupuje pištolj koji mu je odobrila policija. Nakon prodaje pištolja prodavnica je dužna u roku od pet dana obavijestiti MUP da je osoba kupila pištolj, uz sve podatke o pištolju. Isto to radi i osoba koja je kupila pištolj.

Sredstva za samoodbranu

Kada su u pitanju sredstva za samoodbranu, zanimljivo je da u KS samo žene mogu kupiti papar-sprej, dok u drugim kantonima mogu i žene i muškarci. Kujović smatra da bi se ovaj zakon trebao promijeniti jer, kako kaže, sprejevi za samoodbranu samo trenutno zasuze oči i nisu opasni za život i zdravlje. Inače, u prodavnici KM Trade od ukupnog broja kupaca, 20 posto je žena koje kupuju oružje.

Oduzimanje oružja

Prema podacima Federalne uprave policije, u periodu od januara do septembra 2016. godine na području FBiH oduzeto je 478 neprijavljenih pištolja i puški, 37 ručnih bombi, četiri tromblonske mine, 26 komada protivoklopnog oruđa, 18.573 komada municije, 9,9 kilograma eksploziva, te 116 komada drugih eksplozivnih naprava i sredstava.

Svaki peti građanin naše zemlje je naoružan, od čega je oko 700.000 onih koji posjeduju nelegalno oružje, a oko 350.000 legalno.

Iako su procedure legalnog naoružavanja dugotrajne, iz godine u godinu sve veći broj bh. građana želi kupiti pištolj zbog lične sigurnosti i samoodbrane.

Ispituju se komšije

Kantonalni MUP-ovi u FBiH od januara do septembra 2016. godine izdali su 5.015 odobrenja za nabavljanje oružja, 6.346 oružnih listova, 89 odobrenja za nabavljanje oružja za pravna lica, te 4.469 izvršenih zamjena oružnih listova za fizička lica. U istom periodu prošle godine u FBiH je izdato 4.191 odobrenje za nabavku oružja i 5.376 oružanih listova.

Mirna Miljanović, načelnica Službe za odnose s javnošću MUP-a RS-a, kazala nam je da je ove godine građanima RS-a izdato 5.021 oružni list, kao i 131 odobrenje za nabavku municije.

“Ne ubija oružje, nego čovjek”, prve su riječi koje je rekao Jasmin Kujović, direktor KM Trade, jedne od 11 prodavnica oružja, municije, uniformi i druge opreme u Federaciji BiH.

“Sve što vidimo oko nas može biti oružje, od kišobrana, kuhinjskih noževa, šake, automobila. Nije važno ko ima pištolj, već ko ga koristi i na koji način. U BiH je bio možda jedan ili nijedan slučaj da je neko sa legalnim oružjem počinio neko krivično djelo, što svjedoči tome da ljudi legalno kupuju oružje isključivo zbog lične sigurnosti”, naglasio je Kujović.

Statističke procjene govore da je u skoro 98 posto incidenata izazvanih vatrenim oružjem korišteno oružje koje je nabavljeno ilegalno. Kujović ističe da bi bh. vlastima zbog toga trebao biti prioritet rješavanje problema ilegalnog naoružavanja.

“Ne znam ni za jedan slučaj provale u kuću osobe koja je legalno naoružana. Kada se kupuje legalno pištolj, policajac dolazi na adresu osobe koja se želi naoružati i sve komšije u okruženju pitaju kakva je ustvari osoba koja želi kupiti pištolj. Zato niko i ne „dira“ te osobe. Neće lopov doći s nožem u kuću nekoga ko ima pištolj”, ističe Kujović.

Najveći problem legalne nabavke oružja u našoj zemlji je nepostojanje jedinstvenog zakona o oružju na nivou države.

“U svakom kantonu zakon je različit. Naprimjer, u Kreševu kupite elektrošoker za 50 KM, uđete u Kanton Sarajevo, zaustavi vas policija i dobijete kaznu od 500 KM i godinu zatvora. U KS municiju ne možete kupiti bez odobrenja, dok u Hercegovačko-neretvanskom kantonu možete, a opet u RS-u imamo zakon koji nema veze sa Federacijom”, pojasnio je Kujović.

Austrijski Glock

Pištolj koji najviše kupuju bh. građani je austrijski Glock kalibra devet milimetara, koji košta 1.300 KM.

Da bi neko dobio dozvolu za nabavku oružja, mora proći policijsku provjeru koja traje od mjesec do 40 dana. S tim odobrenjem dolazi u prodavnicu i kupuje pištolj koji mu je odobrila policija. Nakon prodaje pištolja prodavnica je dužna u roku od pet dana obavijestiti MUP da je osoba kupila pištolj, uz sve podatke o pištolju. Isto to radi i osoba koja je kupila pištolj.

Sredstva za samoodbranu

Kada su u pitanju sredstva za samoodbranu, zanimljivo je da u KS samo žene mogu kupiti papar-sprej, dok u drugim kantonima mogu i žene i muškarci. Kujović smatra da bi se ovaj zakon trebao promijeniti jer, kako kaže, sprejevi za samoodbranu samo trenutno zasuze oči i nisu opasni za život i zdravlje. Inače, u prodavnici KM Trade od ukupnog broja kupaca, 20 posto je žena koje kupuju oružje.

Oduzimanje oružja

Prema podacima Federalne uprave policije, u periodu od januara do septembra 2016. godine na području FBiH oduzeto je 478 neprijavljenih pištolja i puški, 37 ručnih bombi, četiri tromblonske mine, 26 komada protivoklopnog oruđa, 18.573 komada municije, 9,9 kilograma eksploziva, te 116 komada drugih eksplozivnih naprava i sredstava.