Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je doživotnu kaznu u žalbenom postupku na prvostepenu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, kojom je osuđen na 40 godina zatvora za “genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce”.

U žalbi Tužilaštvo predlaže da se kazna od 40 godina zatvora zamijeni doživotnom, navodeći da je sud u postupku utvrdio njegovu ulogu u zločinima u Sarajevu i Srebrenici, kao i u udruženom zločinačkom poduhvatu.

U žalbi se navodi i da je Karadžić imao najvažniju ulogu u pripremanju uslova za nasilno premještanje bosanskoh muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije koju su kontrolisali Srbi te da je imao genocidne namjere.

Kaznu od 40 godina zatvora Tužilaštvo smatra nerazumnom i neadekvatnom s obzirom na dokazane činjenice.

Tribunal je prvostepenom presudom, izrečenom 24. marta, osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim “za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce”.

Karadžićeva odbrana podnijela je takođe žalbu na tu presudu, navodeći da je presuda nepravedna, da nije dokazana njegova krivica i da je bilo niz manjkavosti u postupku.

Haško tužilaštvo je nakon prijema žalbe Karadžićeve odbrane 13. decembra prošle godine zatražilo produženje roka za žalbenu repliku, a dan kasnije Karadžić je uputio dopis sudu kojim je podržao taj prijedlog, kako bi imao vremena za odgovor na žalbu Tužilaštva.

Usmeno izlaganje žalbi bi trebalo da bude održano na proljeće 2018. godine, a konačne presude se očekuju godinu dana kasnije.

Bivši predsjednik Republike Srpske Karadžić je krajem marta prošle godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora.

Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je doživotnu kaznu u žalbenom postupku na prvostepenu presudu prvom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, kojom je osuđen na 40 godina zatvora za “genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce”.

U žalbi Tužilaštvo predlaže da se kazna od 40 godina zatvora zamijeni doživotnom, navodeći da je sud u postupku utvrdio njegovu ulogu u zločinima u Sarajevu i Srebrenici, kao i u udruženom zločinačkom poduhvatu.

U žalbi se navodi i da je Karadžić imao najvažniju ulogu u pripremanju uslova za nasilno premještanje bosanskoh muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije koju su kontrolisali Srbi te da je imao genocidne namjere.

Kaznu od 40 godina zatvora Tužilaštvo smatra nerazumnom i neadekvatnom s obzirom na dokazane činjenice.

Tribunal je prvostepenom presudom, izrečenom 24. marta, osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim “za genocid u Srebrenici, progon muslimana i Hrvata, terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce”.

Karadžićeva odbrana podnijela je takođe žalbu na tu presudu, navodeći da je presuda nepravedna, da nije dokazana njegova krivica i da je bilo niz manjkavosti u postupku.

Haško tužilaštvo je nakon prijema žalbe Karadžićeve odbrane 13. decembra prošle godine zatražilo produženje roka za žalbenu repliku, a dan kasnije Karadžić je uputio dopis sudu kojim je podržao taj prijedlog, kako bi imao vremena za odgovor na žalbu Tužilaštva.

Usmeno izlaganje žalbi bi trebalo da bude održano na proljeće 2018. godine, a konačne presude se očekuju godinu dana kasnije.

Bivši predsjednik Republike Srpske Karadžić je krajem marta prošle godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora.