U drugoj polovini aprila MMF odlučuje o aranžmanu s BiH

Objavljeno prije 10 mjeseci

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) proglasio je polusatnu pauzu u današnjem hitnom zasjedanju Doma, nakon što su poslanici okončali raspravu o hitnosti procedure za razmatranje zakon o akcizama kojim se predviđa povećanje akciza na naftu i naftne derivate.

Radi se o izmjenama zakona o akcizama u BiH, o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH, a sve njih Vijeće ministara predložilo je da se razmatraju po hitnom zakonodavnom postupku.

Dodatni prihodi od akciza bili bi utrošeni za izgradnju autocesta i cesta, a ovim bi se omogućilo aktiviranje već zaključenih kreditnih sporazuma s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Kuvajtskim i OPEC fondom te nastavak aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Budući da su brojni poslanici tražili obrazloženje hitnosti procedure usvajanja zakona, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić odbacio je da postoji pritisak MMF-a jasno istaknuvši da se u ovom slučaju radi o ispunjenju Pismom namjere utvrđenih rokova.

Podsjetio je da je rok bio do kraja marta, ali je u ovom slučaju produžen za sedam dana, odnosno produžen je do 7. ili 8. aprila, jer će u drugoj polovini aprila zasjedati Bord MMF-a kada će se odlučivati o aranžmanu s BiH.

Također, dodao je Zvizdić, u Pismu namjere s MMF-om predviđeno je na desetke strukturnih mjera, ali za ovu fazu aranžmana definirano je 11 prethodnih mjera koje BiH treba ispuniti, a ove četiri, o kojima poslanici danas raspravljaju, spadaju u tih 11 mjera.

“Rokovi su bili predviđeni do kraja marta i produženi su za nekih sedam dana te je hitnost procedure, osim sadržajnog značaja zakona, vezano za rokove koje imamo u ovoj fazi aranžmana s MMF-om”, zaključio je Zvizdić.

Vijeće ministara BiH krajem marta utvrdilo je prijedloge ovih zakona, ali za njih nisu glasali ministri Mirko Šarović i Igor Crnadak jer su tražili da se kroz taj novi namet od 15 feninga osigura minimalni nivo zaštite za one koji će biti najugroženiji, a to su poljoprivrednici.