Na području Federacije Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca ove godine dogodile su se 5.432 saobraćajne nesreće, što je za 280 više u odnosu na isti period prošle godine.

I u ovom mjesecu, nažalost, desilo se još nekoliko teških nesreća sa smrtnim ishodima. Struka ima rješenje kako prevenirati ovakve pojave, međutim, čak i kad bi postojala neophodna sredstva, to nije moguće realizirati u narednih nekoliko godina.

Od maja do kraja jula ove godine na putevima u Federaciji u saobraćajnim nesrećama smrtno su stradale 42 osobe. Lakše i teže povrede zadobilo je 2.025 osoba, što je više za oko 500 povrijeđenih u istom periodu prošle godine.

Crna statistika podstakla je na razmišljanja stručne, ali i šire javnosti šta je uzrok i moguće rješenje za smanjenje teških saobraćajnih nesreća.

Uz sve navedeno struka ocjenjuje da je jedan od najvećih problema svakodnevno prisustvo velikog broja teretnih vozila na putevima u BiH.

– Jedno od rješenja mogućih, evo možemo uzeti recimo primjer susjednih država koje su u ovim periodima, a pogotovo u dane vikenda zabranili saobraćanje teških teretnih vozila jer u dane vikenda imamo pojaćanu frekfenciju vozila – ističe Ervin Rizvan, sudski vještak saobraćajne struke.

U državnom ministarstvu komunikacija i prometa svjesni su problema teretnog saobraćaja. Da bi se donijeli odgovarajući propisi koji regulišu saobraćanje teretnih vozila na putevima u BiH ističu da je potrebno stvoriti preuvjete za njihovu implementaciju.

– Neophodno je razviti porebnu infrastrukturu. Ta insfrastrukturna potreba se razmatrala prije 10-15 godina jer donijeti samo propis bez prateće infrastrukture, dakle bez terminala gdje bi se u toku vikenda, odnosno zabrane saobraćaja, parkirala ta teretna motorna vozila. Najveći broj teških saobraćajnih nesreća zabilježen je na magistralnom putu M-17 i to na dionici od Zenice do Doboja koja predstavlja najfrekfentniju saobraćajnu dionicu u BiH – kaže Nedžad Branković, zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH.

– Sve raspoložive snage smo prebacili na magistralni put M-17, kako radarskih sistema tako i naših patrola sa obojenim vozilima. Pratimo situaciju i mi ulažemo maksimum napora sa onim materijalno-tehničkim sredstvima koje imamo – napominje Adis Imamović, v.d policijskog komesara MUP-a ZDK

Uz sve navedene probleme koje, za bezbjedniju vožnju na putevima u BiH, treba obezbijediti država, ključna je individualna odgovornost vozača koji treba da prilagode vožnju trenutnim uvjetima na putu. Ovo je, definitivno, najefikasniji način za smanjenje broja teških saobraćajnih nesreća.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca ove godine dogodile su se 5.432 saobraćajne nesreće, što je za 280 više u odnosu na isti period prošle godine.

I u ovom mjesecu, nažalost, desilo se još nekoliko teških nesreća sa smrtnim ishodima. Struka ima rješenje kako prevenirati ovakve pojave, međutim, čak i kad bi postojala neophodna sredstva, to nije moguće realizirati u narednih nekoliko godina.

Od maja do kraja jula ove godine na putevima u Federaciji u saobraćajnim nesrećama smrtno su stradale 42 osobe. Lakše i teže povrede zadobilo je 2.025 osoba, što je više za oko 500 povrijeđenih u istom periodu prošle godine.

Crna statistika podstakla je na razmišljanja stručne, ali i šire javnosti šta je uzrok i moguće rješenje za smanjenje teških saobraćajnih nesreća.

Uz sve navedeno struka ocjenjuje da je jedan od najvećih problema svakodnevno prisustvo velikog broja teretnih vozila na putevima u BiH.

– Jedno od rješenja mogućih, evo možemo uzeti recimo primjer susjednih država koje su u ovim periodima, a pogotovo u dane vikenda zabranili saobraćanje teških teretnih vozila jer u dane vikenda imamo pojaćanu frekfenciju vozila – ističe Ervin Rizvan, sudski vještak saobraćajne struke.

U državnom ministarstvu komunikacija i prometa svjesni su problema teretnog saobraćaja. Da bi se donijeli odgovarajući propisi koji regulišu saobraćanje teretnih vozila na putevima u BiH ističu da je potrebno stvoriti preuvjete za njihovu implementaciju.

– Neophodno je razviti porebnu infrastrukturu. Ta insfrastrukturna potreba se razmatrala prije 10-15 godina jer donijeti samo propis bez prateće infrastrukture, dakle bez terminala gdje bi se u toku vikenda, odnosno zabrane saobraćaja, parkirala ta teretna motorna vozila. Najveći broj teških saobraćajnih nesreća zabilježen je na magistralnom putu M-17 i to na dionici od Zenice do Doboja koja predstavlja najfrekfentniju saobraćajnu dionicu u BiH – kaže Nedžad Branković, zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH.

– Sve raspoložive snage smo prebacili na magistralni put M-17, kako radarskih sistema tako i naših patrola sa obojenim vozilima. Pratimo situaciju i mi ulažemo maksimum napora sa onim materijalno-tehničkim sredstvima koje imamo – napominje Adis Imamović, v.d policijskog komesara MUP-a ZDK

Uz sve navedene probleme koje, za bezbjedniju vožnju na putevima u BiH, treba obezbijediti država, ključna je individualna odgovornost vozača koji treba da prilagode vožnju trenutnim uvjetima na putu. Ovo je, definitivno, najefikasniji način za smanjenje broja teških saobraćajnih nesreća.