Sjednica Predstavničkog doma PSBiH nakon odmora parlamentaraca zakazana je za 6. septembar, piše Patria.

Zasigurno centralno pitanje bit će između ostalog Izvještaj o aktivnostima u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta i dešavanjima u vezi sa izgradnjom mosta na Savi kod Svilaja, a čiji je podnosilac Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.

Pitanja oko Pelječkog mosta se sve više gomilaju, a Izvještaj koji je pripremilo Ministarstvo prometa ne daje mnogo odgovora, tako da bi poslanici u parlamentarnim klupama mogli opet ostati u nedoumici…Da li Pelješki most ugrožava BiH? Pitanje Zašto rješavanju sporne izgradnje Pelješkog mosta nije, kao nužan i logičan uvjet prethodilo utvrđivanje granice na moru između BiH i RH, te utvrđivanje pristupnog koridora BiH otvorenom moru također se ne navodi u Izvještaju, pa je očekivati da se ova saga nastavi I dalje.

Pelješki most još uvijek je vruća tema iako se o njoj govori još od 2006. godine u bh. javnosti i Hrvatskoj.

Bakir Izebegović, član Predsjedništva BiH kazao je svoj stav 17. jula 2017. te je istakao da “BiH mora imati pristup otvorenom moru”.

“Da li je to 55 metara visine i 250 metera širine nek procjene stručni ljudi. Mi u Predsjedništvu BiH očekujemo prije svega od Ministarstva prometa i komunikacija vrlo jasan stav temeljen na ekspertizi a ne na političkim stavovima. To je pitanje još otvoreno, Hrvatska ima pravo da spoji svoj teritorij, a BiH ima pravo na pristup otvorenom moru”, kazao je Izetbegović.

Član Predsjedništva Bakir Izetbegović jučer 11. avgusta 2017. izmjenio je mišljenje, pa je poručio da očekuje rješenje povoljno za obje strane kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.

“Da, naravno, to nije poštovanje suvereniteta BiH. Dakle, Hrvatska se tu odnosi ignorantski, ima vrlo jasne stavove Predsjedništva BiH iz 2007., a zatim i pismo gospodina Radmanovića iz 2009. godine ne može biti jasnije. Valja utvrditi granicu, valja utvrditi koridor i plovni put BiH koji nas spaja sa međunarodnim vodama, sa otvorenim morem i nakon toga elemente mosta koji bi se gradio preko tih koridora, preko tih faktički međunarodnih voda”, istakao je Izetbegović.

On očekuje da “Hrvatska konačno tu stvar uozbilji i da se iznađe rješenje, povoljno za obje strane”.

“Takvo rješenje da Hrvatska spoji svoj teritorij, a da BiH ima pristup otvorenom moru. Mislim da bi Hrvatsku duplo jeftinije došao jedan tunel koji bi išao u zaleđu ili ispod Neuma, i put do Dubrovnika bi trajao puno kraće, a ne bi upropastili jedan predivan poluotok Pelješac, s jednim vrlo širokim putnim pojasom. Ali, njihova stvar, kako god, valja tu naći rješenje koja odgovara objema stranama”, dodao je Izetbegović.

Ko je odgovoran za činjenicu da se tek sada probudila svijest i da su bh. političari, nakon što je Hrvtaska dobila novac od EU za izgradnju, krenuli u priču o tome da BiH ima pravo na otvoreno more. Kada će Predsjedništvo BiH ponovo govoriti na ovu temu i može li doći do koncenzusa, jer Dragan Čović je poručio da „ovaj zajednički projekt mora proći u BiH jer on pomaže i našoj zemlji“.

No, niko sa sigurnošću ne može reći zašto sve toliko traje. Stoga Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma BiH, odnosno njeni članovi Hanka Vajzović (DF) i Šemsudin Mehmedović (SDA) u više navrata tražili su detaljan izvještaj o ovom projektu, ali još nikada iz Vijeća ministara BiH, odnosno resornog ministarstva nije stigao zadovoljavajući odgovor, pa ni ovog puta.

S obzirom na dosadašnju praksu da se informacije kriju u inicijativi je jasno navedeno da se traži hronološki slijed političkih i drugih aktovnosti za Pelješki most od početka otvaranja ovog pitanja tako važnog za BiH i tako krupnog u bilateralnim odnosima sa susjednom RH (počelo je prije više od deset godina i ne znamo dokad će trajati niti kako će se okončati), ali i za dešavanja i niz spornih pitanja vezanih za izgradnju mosta na Savi kod Svilaja.

Sjednica Predstavničkog doma PSBiH nakon odmora parlamentaraca zakazana je za 6. septembar, piše Patria.

Zasigurno centralno pitanje bit će između ostalog Izvještaj o aktivnostima u vezi sa izgradnjom Pelješkog mosta i dešavanjima u vezi sa izgradnjom mosta na Savi kod Svilaja, a čiji je podnosilac Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.

Pitanja oko Pelječkog mosta se sve više gomilaju, a Izvještaj koji je pripremilo Ministarstvo prometa ne daje mnogo odgovora, tako da bi poslanici u parlamentarnim klupama mogli opet ostati u nedoumici…Da li Pelješki most ugrožava BiH? Pitanje Zašto rješavanju sporne izgradnje Pelješkog mosta nije, kao nužan i logičan uvjet prethodilo utvrđivanje granice na moru između BiH i RH, te utvrđivanje pristupnog koridora BiH otvorenom moru također se ne navodi u Izvještaju, pa je očekivati da se ova saga nastavi I dalje.

Pelješki most još uvijek je vruća tema iako se o njoj govori još od 2006. godine u bh. javnosti i Hrvatskoj.

Bakir Izebegović, član Predsjedništva BiH kazao je svoj stav 17. jula 2017. te je istakao da “BiH mora imati pristup otvorenom moru”.

“Da li je to 55 metara visine i 250 metera širine nek procjene stručni ljudi. Mi u Predsjedništvu BiH očekujemo prije svega od Ministarstva prometa i komunikacija vrlo jasan stav temeljen na ekspertizi a ne na političkim stavovima. To je pitanje još otvoreno, Hrvatska ima pravo da spoji svoj teritorij, a BiH ima pravo na pristup otvorenom moru”, kazao je Izetbegović.

Član Predsjedništva Bakir Izetbegović jučer 11. avgusta 2017. izmjenio je mišljenje, pa je poručio da očekuje rješenje povoljno za obje strane kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta.

“Da, naravno, to nije poštovanje suvereniteta BiH. Dakle, Hrvatska se tu odnosi ignorantski, ima vrlo jasne stavove Predsjedništva BiH iz 2007., a zatim i pismo gospodina Radmanovića iz 2009. godine ne može biti jasnije. Valja utvrditi granicu, valja utvrditi koridor i plovni put BiH koji nas spaja sa međunarodnim vodama, sa otvorenim morem i nakon toga elemente mosta koji bi se gradio preko tih koridora, preko tih faktički međunarodnih voda”, istakao je Izetbegović.

On očekuje da “Hrvatska konačno tu stvar uozbilji i da se iznađe rješenje, povoljno za obje strane”.

“Takvo rješenje da Hrvatska spoji svoj teritorij, a da BiH ima pristup otvorenom moru. Mislim da bi Hrvatsku duplo jeftinije došao jedan tunel koji bi išao u zaleđu ili ispod Neuma, i put do Dubrovnika bi trajao puno kraće, a ne bi upropastili jedan predivan poluotok Pelješac, s jednim vrlo širokim putnim pojasom. Ali, njihova stvar, kako god, valja tu naći rješenje koja odgovara objema stranama”, dodao je Izetbegović.

Ko je odgovoran za činjenicu da se tek sada probudila svijest i da su bh. političari, nakon što je Hrvtaska dobila novac od EU za izgradnju, krenuli u priču o tome da BiH ima pravo na otvoreno more. Kada će Predsjedništvo BiH ponovo govoriti na ovu temu i može li doći do koncenzusa, jer Dragan Čović je poručio da „ovaj zajednički projekt mora proći u BiH jer on pomaže i našoj zemlji“.

No, niko sa sigurnošću ne može reći zašto sve toliko traje. Stoga Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma BiH, odnosno njeni članovi Hanka Vajzović (DF) i Šemsudin Mehmedović (SDA) u više navrata tražili su detaljan izvještaj o ovom projektu, ali još nikada iz Vijeća ministara BiH, odnosno resornog ministarstva nije stigao zadovoljavajući odgovor, pa ni ovog puta.

S obzirom na dosadašnju praksu da se informacije kriju u inicijativi je jasno navedeno da se traži hronološki slijed političkih i drugih aktovnosti za Pelješki most od početka otvaranja ovog pitanja tako važnog za BiH i tako krupnog u bilateralnim odnosima sa susjednom RH (počelo je prije više od deset godina i ne znamo dokad će trajati niti kako će se okončati), ali i za dešavanja i niz spornih pitanja vezanih za izgradnju mosta na Savi kod Svilaja.