Ključni problem slovenske privrede je što Sloveniji nedostaje radne snage da bi održala visoke stope ekonomskog rasta kao posljednjih godina, istakao je ministar privrede Zdravko Počivalšek u razgovoru s čelnicima nekoliko kompanija u stranom vlasništvu.
Prema podacima državnog statističkog ureda, krajem prošle godine u Sloveniji je bilo 885.700 radno aktivnih osoba, među kojima i 87.700 stranaca, što znači da je gotovo svaki deseti zaposleni stranac.
Najviše ih iz Bosne i Hercegovine (oko 42.000), a zatim iz Srbije (gotovo 11.000), prenosi Tanjug.
Slijede radnici iz Hrvatske, ali je razlika što Hrvatima za zapošljavanje u Sloveniji više ne trebaju radne dozvole, s obzirom na članstvo Hrvatske u Evropskoj uniji.
Povećan interes stranih investitora
Gotovo 7.100 zaposlenih u Sloveniji je sa Kosova, a blizu 6.000 iz Makedonije.
Zapošljavanje iz trećih država od 2015. godine olakšava pravilo po kome oni dozvolu za rad i boravak mogu dobiti u općinama, diplomatskim predstavništvima u inostranstvu ili preko agencija za zapošljavanje, pa je porast zaposlenih stranaca zadnjih godina vrlo veliki.
Počivalšek je rekao da se interes stranih investitora za otvaranje novih radnih mjesta u Sloveniji znatno povećao, jer se građevinske i druge dozvole dobijaju mnogo jednostavnije nego prije, ali da je i dalje za Sloveniju veliki problem nedostatak radne snage.
Zato je glavna briga sadašnje Vlade kako da osigura dovoljan broj radnika na tržištu rada, ali i da se ostane konkurentan kada se radi o platama zaposlenih, istakao je ministar u razgovoru s predstavnicima stranih investitora u Dekanima kod Kopra.
Nezadovoljstvo u susjednim državama
Pitanje dodatne radne snage, po ocjeni Počivalšeka, moglo bi se riješiti stimulativnim mjerama na području plata, uključivanjem više mladih na tržište rada, dodatnim radom penzionera i privlačenjem nezaposlenih sa biroa , ali i uvozom radne snage iz drugih zemalja, pa i trećih država van EU-a, čega se ne treba bojati.
Najviše je zaposlenih stranaca u građevinarstvu, ali često se radi o onima koje slovenske kompanije odmah prosljeđuju na rad u druge članice EU-a, što u nekim slučajevima izaziva i nezadovoljstvo u susjednim državama.
Tako u Austriji građevinski sindikati tvrde da je slovenska uobičajena praksa da se za poslate radnike strance uplaćuju porezi i doprinosi na minimalnu platu, čime njihove kompanije stiču konkurentsku prednost u odnosu na austrijske u nekim sektorima.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
