Pojavom prvog slučaja koronavirusa zavladala je masovna histerija među građanima. Nije trebalo dugo da građani pohrle u trgovine kako bi ‘na vrijeme osigurali dovoljne zalihe hrane’, ali ono što je još prije rasprodano bili su, pogađate – antiseptički gelovi. Zanimljivo, mnogi su primijetili kako se isto nije dogodilo i sa sapunom.
Naravno, društvene mreže mnogi građani sad koriste kako bi ‘ubrali’ što više korisnih i točnih savjeta, a upravo o antiseptičkim gelovima, te samoj higijeni, na društvenoj mreži pisao je i jedan pedijatar.
”Danas je u jednoj grupi objavljeno istraživanje u kojem je pokazano kako topla voda i sapun najbolje smanjuju broj bakterija na rukama. Bio je to usporedni tekst u kojem je između ostalog sudjelovao i antiseptički gel. E sad, sapun i topla voda su ga dotukle. Pitanje je bilo zašto je to tako, ali nitko nije dao odgovor. Dakle, zašto su topla voda + sapun bolji dezificijens za ruke od gelova?”, tražili su odgovor na pitanje zabrinuti građani.
ČISTOĆA JE POLA ZDRAVLJA, A VODA I SAPUN SU ZAKON
”Voda ( TEKUĆA VODA!) i sapun PERU ruke – dakle, skidaju s kože sve što se na njoj nalazi: i mikroorganizme i prljavštinu i stare stanice kože koja je hranilište za mikroorganizme.
Utrljavanje gela pak ne skida ništa, nego samo po koi razmazuje iste bakterije i viruse, često ih gurajući još dublje u pore, gdje se onda uspješnije ”skrivaju” od dezinfekcijskog učina. Ista priča je i s utrljavanjem Plivasepta.
Dakle, PRVO oprati ruke tekućom vodom i sapunom, posušiti ih, a onda po čistim rukama trljajte kakav god dezinfijens želite, posve je svejedno.
Još samo treba dodati: tzv. ”antibakterijski” sapuni ne ubijaju niti jednu jedinu bakteriju više nego sapuni koji ne nose taj naziv. Ne bacajte novce uzalud.”, ubrzo je stigao odgovor jednog pedijatra.
Ako ste se pitali trebate li kupovati razne preparate za dezinfekciju, prije svega se pobrinite za osnovnu higijenu – pranje ruku, tekuća voda i sapun su ZAKON.
Istraživanje koje je održanu na Institutu Ottawa pokazala je kako neki od gelova koji se reklamiraju uz navode da ubijaju 99,9 posto bakterija u najboljem slučaju uništavaju njih 60 posto, iako ih većina uspije suzbiti tek 46 posto.
S obzirom na navedene rezultate zaključeno je kako određeni proizvođači ne bi smjeli navoditi u reklamama za proizvode takve tvrdnje jer se stiče dojam kako imaju određeni medicinski učinak, a uistinu djeluju samo kod ubijanja svakodnevnih bakterija poput onih koji uzrokuju običnu prehladu. Također je zanimljivo kako vrlo mali broj ljudi razumije da ruke trebaju biti čiste da bi gel za dezinfekciju funkcionirao, piše Dnevno.hr
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
