Uprkos poboljšanju, trgovinski deficit alarmantan

Objavljeno prije 11 mjeseci

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj „Stanje nacije“ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jeste robna razmjena BiH s inostranstvom.

Trgovinski bilans značajan je indikator za ukupno stanje domaće privrede, posebno ukoliko posmatramo monetarnu vrijednost uvoza u odnosu na izvoz. Visoki uvoz ukazuje na nedostatak konkurentnosti domaće privrede. S obzirom da vrijednost uvoza značajno prelazi vrijednost izvezenih dobara i usluga, duže vrijeme bilježi se trgovinski deficit, koji ustvari doprinosi uvećanju vanjskog duga. Sljedeća analiza ukazuje da, uprkos tome što BiH uspijeva iz godine u godinu umanjivati svoj trgovinski debalans, on još uvijek predstavlja problem za platni bilans i ukupnu makroekonomsku sliku u državi.

Iz dijagrama je vidljivo da je u posljednje dvije godine (2015. i 2016.) zabilježen rast izvoza (od oko 5% na godišnjem nivou) i uvoza (od oko 2%), što kroz dvije godine poboljšava trend pokrivenosti uvoza izvozom za 1 %, odnosno s 57% 2015. godine, na 58% 2016. godine, dok bi 2017. mogla biti okončana s vrijednošću iznad 60%.

U prvih devet mjeseci 2017., BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 18% više nego u istom periodu 2016., dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 306 miliona KM, što je za 13% više nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom, u trećem kvartalu 2017., iznosi blizu 61%, dok je vrijednost vanjskotrgovinskog deficita 5 milijardi i 211 miliona KM.

Pozitivna kretanja u međunarodnom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se odrazila na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu. Tako je tokom devet mjeseci 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit umanjen, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana. Međutim, potrebno je također istaći da je tokom posmatranog perioda došlo do značajnog povećanja izvoznih i uvoznih cijena, tako da su realna povećanja ovih indikatora u stvarnosti nešto niža.

Kod prvih deset trgovinskih partnera BiH bilježi negativni trgovinski bilans, što znači da je prisutan vanjskotrgovinski deficit. Na ovaj način se vrši negativni pritisak i na tržište rada u BiH, kao i na stabilnost valute. Pored toga zbog vanjskotrgovinskog deficita i kamatne stope su visoke, što u konačnici koči rast domaće privrede.

Poboljšanje poslovnog ambijenta, jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda i izvoznika, investicije u izvoz, te umanjivanje trgovinskog debalansa sa glavnim trgovinskim partnerima, zadatak je koji naše vlasti pod hitno moraju proglasiti prioritetnim. U suprotnom, ovako izražen višegodišnji trgovinski deficit idalje će predstavljati jedan od glavvnih makroekonomskih poremećaja koji sputavaju ekonomski rast, a posebno razvoj.