Utvrđen prijedlog Zakona o bankama zbog veće podrške realnom sektoru u FBiH

Objavljeno prije 2 godine

Kako poručuju iz Vlade FBiH, cilj donošenja novog Zakona o bankama, čiji je Prijedlog na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila ova Vlada, jeste podizanje razine otpornosti pojedine banke, kao i cjelokupnog bankovnog sustava, kako bi, kapitalno ojačane, pružile veću podršku realnom sektoru. Ovaj zakon uređuje osnivanje, poslovanje, upravljanje, superviziju poslovanja, restrukturiranje i prestanak rada banaka. Također, namjera Zakona, definiranog kroz 254 članka i usuglašenog s Međunarodnim monetarnim fondom, jeste uspostavljanje cjelovitog pravnog okvira za restrukturiranje banaka kako bi održale financijsku stabilnost, a upotrebu proračunskih i javnih sredstava svele na najmanju moguću mjeru.

Tako će gubitke propasti banke snositi najprije njezini dioničari i vjerovnici, uz ograničenje da oni ne mogu pretrpjeti veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli u slučaju provođenja stečajnog postupka nad bankom. Na taj način se štite interesi deponenata i održavaju ključne funkcije banke. Radi izbjegavanja moralnog hazarda, dioničari i vjerovnici banke moraju biti svjesni rizika od gubitaka u slučaju propasti banke i taj rizik adekvatno procjenjivati i vrednovati, što će doprinijeti disciplini tržišta.

Banka u svom poslovnom imenu mora imati riječ “banka” ili neku koja na stranom jeziku ima to značenje. Nitko ne može koristiti “banka” ili izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti, proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja Agencije za bankarstvo FBiH, osim ako je takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi riječ jasno da se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti.
Banka ne može u svom poslovnom imenu koristiti riječi koje mogu dovesti do pogrešnih zaključaka klijenata i drugih osoba o statusu ili konkurentskoj poziciji te banke ili se njima povređuju prava drugih osoba. To se naročito odnosi na riječi koje mogu stvarati zabludu o predmetu poslovanja, identiteta banke i njezinih osnivača, povezanosti s drugim pravnim osobama i konkurentske prednosti u odnosima prema klijentima.

Kako je propisano, nitko osim banke se ne može baviti primanjem depozita ili drugih sredstava s obvezom vraćanja, niti davanjem kredita na području Federacije BiH, osim ako za to nije ovlašten zakonom.

Banci je zabranjeno zaključivanje izričitih ili prešutnih sporazuma, donošenje odluka i drugih akata i ulaženje u transakcije koje imaju za cilј bitno sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije. Zabranjena joj je i zloupotreba dominantanog položaja ili koncentracija kojom se bitno sprječava, ograničava ili narušava konkurencija stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na financijskom tržištu. Banka je gospodarsko društvo koje se osniva u pravnoj formi dioničarskog društva, a mogu je osnovati i domaće ili inozemne pravne i fizičke osobe, a smatra se otvorenim dioničarskim društvom, neovisno o broju dioničara.

Na pitanja koja nisu uređena Zakonom o bankama primjenjuju se odredbe propisa o gospodarskim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutarnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku BiH, posredovanje u osiguranju, sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacijski i stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati.

U postupku izrade Zakona su, osim članova radne skupine koju je imenovala federalna ministrica financija, koju su činili predstavnici Agencije za bankarstvo i ovog ministarstva finansija, učestvovali i međunarodni konzultanti angažovani kroz misije tehničke pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke (Projekat jačanja bankarskog sektora).

Prihvaćene su i određene primjedbe i sugestije Udruženja banaka BiH i one su postale sastavni dio teksta Zakona. Također, prihvaćene su neke dodatne sugestije MMF-a vezano za odredbe koje propisuju instrumente unutarnjeg restrukturiranja banaka, te dodatno međusobno harmonizirane pojedine prijelazne i završne odredbe u entitetskim zakonima o bankama.

Prilikom formuliranja odredaba Zakona korištena je domaća regulativa i dobra praksa zemalja u okruženju, kao i relevantni propisi Europske unije, čiji su standardi ugrađeni i prilagođeni pravnom sustavu i uvjetima domaćeg financijskog tržišta.