Zakon o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine još se nije našao na dnevnom redu Vlade Federacije BiH. Tim zakonskim rješenjem bi se, između ostalog, zabranilo izdavanje novih energetskih dozvola za izgradnju mini hidroelektrana. Dok u Vladi šute, ekolozi negoduju.

Na prijedlog Vlade, Zakon o izmjenama Zakona o električnoj energiji Federacije BiH je u Nacrtu izglasao Zastupnički dom Federalnog parlamenta još 30. aprila prošle godine. U decembru ga je izglasao i Dom naroda. Javna rasprava o tekstu Zakona je okončana prije dva i po mjeseca. Kada će zakon konačno biti usvojen u Vladi i resornom ministarstvu, bez odgovora.

“Ono što je do Predstavničkog doma ja vam mogu i odgovoriti, ono što je do vlade ne mogu, ne znam. Kao što ste i konstatovali, mi smo svoj dio posla odradili brzo i efikasno, za ostale ne znam” – rekao je Mirsad Zaimović, predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

“Zakoni do kojih im nije stalo, jako sporo prolaze. Imamo primjer Zakona o zaštiti okoliša za koji im je trebalo devet godina da ga izglasaju tako da je moguće da im ovaj uopće neće doći na dnevni red” – kaže Anes Podić, iz koalicije za zaštitu rijeka BiH.

A, ako ovaj zakon u nepromijenjenoj formi već na narednim sjednicama ne usvoje zastupnici oba doma Parlamenta Federacije BiH, štete će biti ogromne, upozoravaju ekolozi.

Postojeće mini hidroelektrane proizvode tri posto ukupne godišnje električne energije, a njihova izgradnja nosi teške posljedice po okolinu i biodiverzitet. Na riječnim bogatstvima Bosne i Hercegovine vremenom se prikupio pozamašan broj mini hidroelektrana.

“Imamo 119 mini hidroelektrana koje su uništile stotine kilometara riječnih tokova i prekinule život na brojnim rijekama. Bosna i Hercegovina u kontekstu klimatske krize ima obavezu štićenja rijetkog života kojeg mi imamo ovdje, a mi to ne radimo, mi smo omogućili privatnicima da zarađuju od našeg okoliša”- upozorava Anes Podić, iz koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Jedna od lokacija gdje je planirana izgradnja hidroelektrane je lokalitet Bunskih kanala u Mostaru. Krajem 2021. godine Grad Mostar je donio odluku o brisanju ovog lokaliteta iz prostornog plana kao područja izgradnje hidroelektrana. Međutim, odluka još nije provedena.

“Tu se odugovlači da bi investitor ove predhodne papire i dozvole ponovo povadio i da bi došao pred Grad Mostar da traži ponovo urbanističku suglasnost, gdje bi se pozivao na to da to još uvijek stoji u planu jer nije konačna odluka donesena” – rekao je Oliver Arapović, predsjednik Ekološkog udruženja Majski cvijet

Iz Eko udruženja Majski cvijet poručuju da od svoje borbe neće odustati i traže od resornog ministarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona da sa investitorom raskinu koncesijski ugovor. U međuvremenu, investitor ovog projekta je podnio novi zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti i okolinske dozvole.

Zakon o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine još se nije našao na dnevnom redu Vlade Federacije BiH. Tim zakonskim rješenjem bi se, između ostalog, zabranilo izdavanje novih energetskih dozvola za izgradnju mini hidroelektrana. Dok u Vladi šute, ekolozi negoduju.

Na prijedlog Vlade, Zakon o izmjenama Zakona o električnoj energiji Federacije BiH je u Nacrtu izglasao Zastupnički dom Federalnog parlamenta još 30. aprila prošle godine. U decembru ga je izglasao i Dom naroda. Javna rasprava o tekstu Zakona je okončana prije dva i po mjeseca. Kada će zakon konačno biti usvojen u Vladi i resornom ministarstvu, bez odgovora.

“Ono što je do Predstavničkog doma ja vam mogu i odgovoriti, ono što je do vlade ne mogu, ne znam. Kao što ste i konstatovali, mi smo svoj dio posla odradili brzo i efikasno, za ostale ne znam” – rekao je Mirsad Zaimović, predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

“Zakoni do kojih im nije stalo, jako sporo prolaze. Imamo primjer Zakona o zaštiti okoliša za koji im je trebalo devet godina da ga izglasaju tako da je moguće da im ovaj uopće neće doći na dnevni red” – kaže Anes Podić, iz koalicije za zaštitu rijeka BiH.

A, ako ovaj zakon u nepromijenjenoj formi već na narednim sjednicama ne usvoje zastupnici oba doma Parlamenta Federacije BiH, štete će biti ogromne, upozoravaju ekolozi.

Postojeće mini hidroelektrane proizvode tri posto ukupne godišnje električne energije, a njihova izgradnja nosi teške posljedice po okolinu i biodiverzitet. Na riječnim bogatstvima Bosne i Hercegovine vremenom se prikupio pozamašan broj mini hidroelektrana.

“Imamo 119 mini hidroelektrana koje su uništile stotine kilometara riječnih tokova i prekinule život na brojnim rijekama. Bosna i Hercegovina u kontekstu klimatske krize ima obavezu štićenja rijetkog života kojeg mi imamo ovdje, a mi to ne radimo, mi smo omogućili privatnicima da zarađuju od našeg okoliša”- upozorava Anes Podić, iz koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Jedna od lokacija gdje je planirana izgradnja hidroelektrane je lokalitet Bunskih kanala u Mostaru. Krajem 2021. godine Grad Mostar je donio odluku o brisanju ovog lokaliteta iz prostornog plana kao područja izgradnje hidroelektrana. Međutim, odluka još nije provedena.

“Tu se odugovlači da bi investitor ove predhodne papire i dozvole ponovo povadio i da bi došao pred Grad Mostar da traži ponovo urbanističku suglasnost, gdje bi se pozivao na to da to još uvijek stoji u planu jer nije konačna odluka donesena” – rekao je Oliver Arapović, predsjednik Ekološkog udruženja Majski cvijet

Iz Eko udruženja Majski cvijet poručuju da od svoje borbe neće odustati i traže od resornog ministarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona da sa investitorom raskinu koncesijski ugovor. U međuvremenu, investitor ovog projekta je podnio novi zahtjev za izdavanje vodne saglasnosti i okolinske dozvole.